vendredi, novembre 28, 2025
Google search engine
JaɓɓordeDaarti fulɓeDaartol : Sayko Umar Taal e Alfaa Umaar Ceerno Baylaa haɗee waɗa...

Daartol : Sayko Umar Taal e Alfaa Umaar Ceerno Baylaa haɗee waɗa e wolde Madiina

E maayirɗe lewru ndu (abriil 1857), nguura saɗti e nder Madiina, heege fuɗɗii tampinde hoɗɓe heen ɓe. Pool Hool (gardiiɗo Foor o) renndini ɗo gootel kala ko heddiinoo e nguura e nder Foor he, o dottani mo woni kala ko foti ñaamde ekala ñalawma.

Puudaar petelaaji fuɗɗii ŋakkude. Yoga e soldateeɓe ɓe alaa ko keddorii so wonaa loowannde wootere. Yimɓe ɓe puɗɗii nattude waawde muñde ñallude e waalde reende tataaji ɗi. Fotde yimɓe 6 000 ɓaleeɓe arnooɓe moolaade sara tuubakooɓe ɓe ina maaya heege e baasal.

Ñalnde 18 sulyee, ko heddinoo e nguura waawatnoo jogaade wuro Madiina tan ko fotde waktuuji seeɗa. Ɗoon tan nanaa piyanɗe kanoŋaaji ina lotta to woɗɗi. Soldateeɓe ɓe fof ndogani ɓale ɗe ina ƴeewa, ina gondi e yaakaare … Ko faabotooɓe ngari, e gardagol Federba. No naane e jooni ɓe njettii. Arɓe ɓe ina pellira bannge, soldateeɓe Madiina ina pellira bannge , dooknooɓe Madiina ɓee ne carondiri baŋyoo-baŋ. Federba naati e nder Foor he, humpitii darnde nde yimɓe Foor ɓe ndartorii konu Sayko Umaar fotde balɗe 90 (tuggi ñande 19 abiril haa 18 sulyee).

Nde Federba aratnoo nde ene roontii waraango, o ƴeftori e laawol makko Kumandaŋ Des Essarts garnooɗo faabaade Madiina. Laana makko curi yuwnoo ko e daande maayo ngo, Fulɓe ene njani e makko, omo faawngi, omo felle, omo reento hakke doole makko. Nde Federba arnoo, o waɗi mo e laana curi mbiyeteeka Podoor, ko e makka a maayi e ɗoon kikiiɗe. Joofii. Tesko : Daartol ɓolde Madiina eggaa ko e farayse e winndannde tuubaako biyeteeɗo G, Hardy, e nder deftere Daartol Hirnaange Afrik e njiimaandi farayse (G. Barry, Histoire de l’Afriŋue occidentale, pp. 105-107). Eɗen teskoo heen ɗee geɗe garooje :

  • tuubakooɓe ɓe ene njaɓi pellital, e cuusal, e nehdi ene tabiti e konu Sayko Umar, kamɓe fof e añde mo no feewi (en ndiiwii ɗum, en njaltinaani ɗum e firo he);
  • kaɓirɗe konuuji ɗiɗi ɗi potaani ; ko noon ne wonande peeje e njiilgu wolde.
  • wolde Madiina (19 abiril haa 18 sulyee 1857) ene jeyaa e golwole gadiiɗe ɗe konu Sayku Umar huccini e tuubakooɓe farayse : hikka (sulyee 2008) waɗata ɗum duuɓi teemedere e capanɗe joy e goo (151).

Aamadu Umaar Jah

Binndanɗe gadiiɗe
Binndanɗe garooje
RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments