jeudi, novembre 27, 2025
Google search engine
JaɓɓordeDINGIRAL HALJimɗi e ngamri digniral Hammee

Jimɗi e ngamri digniral Hammee

Jimol e ngamri ina ndokka kabaruuji keewɗi e nder renndo e ko jogiiɓe ganndal renndo kolliri. Ɗiin kabaruuji ina mbaawi fawaade e gollal joomum e renndo ngo, kono kadi ina waawi fawaade e taariindi ndii walla cañu mum. Hoɗɓe e nokku keewɗo keccol e leɗɗe, jimɗi mumen ina ceerti e ɗi hoɗɓe e jeereende walla e jeejangol. So tawii ko hoɗɓe e dunli, jimɗi mumen ɓuri abbitaade ko e ciikaali; etee so ɓe ngama, ɓe pooɗantoo ko nder leydi. ɗuum ina seerti e hoɗɓe e nokku jeereende walla nokku mo leppaani no feewi. Ɓeen jimɗi mumen ɓuri waawde duurtaade; etee e ngamri maɓɓe, ɓe pooɗantoo ko dow asamaan. Kono kadi, ngamri ina waawi anndinde en sifaa darnde neɗɗo e nder renndo ɗo wuuri ngo. E nder ɗuum, so a ƴeewii gawlo ina ama, ngamri makko ina habra wonde o jogaaki gollal kiisngal e nder renndo makko. Ko hono noon e nder renndo safalɓe, ngamri maɓɓe habrata ko kamɓe ko debbo heedi e fooftere, gorko oo ɓuri tampude. Sabu debbo oo amirta ko peeeli e gite, ina naayoo, gorko oo noon diwoto, doƴƴoo, weddoo sawru, teɓɓoo. Ko e ɗoon fannu kadi duɗe sukaaɓe hannde ɓee ceertiri e ɗe mawɓe hanki. Ndiin mbaylaandi ina habra wonde mbaylaandi waɗii e cañu renndo ngo. Sabu hannde ko duƴƴe jaawɗe kollirooje wonde ɓe kiiɗaaki to bannge koɗki, ɓe koɗaani ɗo hidii. Duƴƴe hanki kañum en ko leelɗe. Hollirde renndo maɓɓe hawrunoo ko e leɗɗe keewɗe, cukkuɗe. Jimol e ngamri ko battinannde nguurndam e dow mbelemma. Ndeen dey, haawataa en so dingiral wonii nokku eɓɓirɗo jimɗi e ngamri. Jimol dingiral, alaa keeroriiɗo ɗum, alaa basortooɗo tafngo mum ! Dooɓete e ngalɗoo dingiral, yawta e goɗngal ; wooda ko ɓeydaa heen ; ko hono noon jimol laydata haa hujjita denndaangal dingire catiiɗe.

Nguurndam suka haalpulaar mahodii ko e jimɗi, ko ɗum waɗi, kala ko omo waɗa, ko maa o yahdina heen jimol. So omo una ko maa o yima, ko hono noon so omo defa, awa, rema, teena, ayna, e fof makko. Kala ko omo waɗa, so aldaa e jimol, tekmat e makko. Ɗiin jimɗi ɗi o yimata kettaa ko e rimmba* walla e sahaa nde dingiral yeewi, jamma hooti e juuɗe joomum en. Ko ɗoo dillaango sato e ɓuuɓol jamma peernata hakkillaaji jebbiliiɓe e muuyo yontannde. Jimɗi dingiral noon ene peeñnina lowe keewɗe. Ɗi ɓuri waawde abbitaade ko e giɗli, cehilaagal, ndeenka, kisal e ɗoon ɗo ɓe mbiyata :

Daangel am sorii e bannda yaltii e rajooji
Joomam yo Allah reenam
Daangel am weli, welaani, findini ɗaaniiɓe
Joom am yo Allah reen am
Kala fof mbo yiɗaa nande daande am
Yaa Allah, yo lelo e wirto-ɓennaa

Nduu ɗoo moolayru feñninii kulhuli gonɗi e kaɓirɗe ɗe tuubakooɓe peewni, nawooje oolel daande neɗɗo, ɗo mbeelu mum meeɗaa daraade.
Walla kadi eɓe mooloo e bone haalooɓe; ɗo
ɓe mbiyata :

« Miin miɗo ummii dingirel dow
Miin miɗo tiindii dingirel les
Haa nan-mi sukaae ina kaala mi,
Innu-mi Allah, man-mi joom am
Laa ilaaha illallaah
Mbele ɓiyi neene am alaa e nguu batu »

Wonande jimɗi gabbitiiɗi e giɗli, ko sahaa ɗo mo woni fof yimtatoo yelli mum, ko ɗo mo woni fof mantata laare mum, ko e ɗoon fannu ɓe njimatnoo Waala Fenndoo

« So waala -fenndoo yimaama
Ndillee caayaale nani e Waala Fenndoo
Waala – Fenndoo jenngi yaynoo,
ƴelli nana daree Waala-Fenndoo
So waala -fenndoo yimaama,
Mbeɗɗa eeroo njool am
Sewa ɓalel limmba daangel.
Waala – Fenndoo pina ndadoo, karwitoo en
Leltina caayaale en mbaɗii e ladde seekoo « .

Kono kadi ina woodi jimɗi keewi gabbitiiɗi e giɗli. Ɗiin giɗli ina peeña e lowe goɗɗe ko wayi no jimol « Eero e eeraade » ɗo ɓe mbiyata :

« Neenoy am mi dañii giɗo
Baaboy am mi dañii giɗo,
Giɗli ɗi ngonaa giɗli wuuga e sammeere,
Giɗli ɗi ngonaa giɗli waandu e falo makka…. « 
« Eeroy eeraade eeri ballo yoo.
Miin dey miɗo eeroo
Mbaalu innateengel jam ñalla »

Ina feeña e jimɗi boomi kadi, jimɗi kaɓatooɗi ellaaji renndo, ɗo ɓe njennata kala mo jikku mum yahdaani e ko ina maha renndo nanondiral. Cifiiɗo ɗiin sifaaji woni mbo ɓe mbiyatnoo :

« Woy haasidel,
Woy naafigel
Woy cemtowel
Haasidel haɓata ko e Allah
Dukda e Nelaaɗo
Maayata ko ɗo anndanaaka »

Kono noon lowre nde ŋakkataa, fillatoonde e jimɗi dingire no ndiidornoo ko yeeweende. Ndeeɗoo lowre e fannu no ɓe njimirta, ina dillina ɓerɗe ɗanniiɗo kala ɗo wonnoo. Ko waɗi haa dingire men ina njima Farayse, Amerik… Waala-fenndoo, wonaa sabu yiɗde maɓɓe ina toon, kono ko sabu ɗannireede toon sagataaɓe ɓe ɓe eeratoo e jimɗi haa teeŋti e wanngo, ɗo ɓe mbiyata :

« Eeroy eeraade, eeri ballo yoo
Miin dey mbeɗo eeroo
Mbaalu innateengel jam ñalla »
Ɓe keɓɓitoo kadi ɓe nimsa e mbiya :
« Saanga e saangaaji maalgeree yoo »
Meeɗiino welde ñalɗi Allah keewii limotaako. »

Ina wayi no e ɗii rajjaaji e kelme jiggoyaaɗe gonɗe heen ngam teeŋtinde yeeweende e nder nimsa ina mbaawi aaltaade kala sagata ɗo wonnoo. Kono kadi so en ƴeewii ɗo ɓuri adaade, maa en taw jimɗi dingiral ɗi, e won fannu ko jaltinooji sagataaɓe wuro, payna ɗum en to leyɗeele annore. No ɓe njimirta nih ɗanniiɓe ɓe, ellee ɓe njiɗi ko heddiiɓe ɓee yo njaltu leydi njiiloyoo. Ko kaal-ɗen koo ɗoo, ina laatoo e jimol biyeteengol :

« Leeli-mbaal » ; ɗo ɓe mbiyata e nder mum :

« Maa Ndar tan Ndakaaru
Sanndaga dey njiɗ-mi yahde
Samdaga dooɓe e gundooje
Sanndaga yoo e jehre leydi.
Mi maayii e golle Fuuta
Hay so mi ñaamat mi tuuta
Ma mi ñaamoy koon maaro
Coccorgal ƴiyal mboddi
Gartuɗo kala waya no sennge
Mi maayii e golle Fuuta
Dawa jabbere arta loowa
Tawa lookon cahii poɗɗe
Kurkaali ina ŋaaka heege
Maa Ndar tan maa Ndakaaru
Jala hooynoo mbildi mawndi
Mbildi ndi baaba maa mahaani
Hay yummaa laaltaaki
Duggoowel yahata jeere
So artii adda puuɗdi
Takkita ndii, takka ngoɗndi
Takkita hawra e caraak ! »
« So a yontii yahde janngo
Mawɗo e suka piyat mbuuɗu
Hay gono e reedu tanka
Neenam waɗa sappo sappo
Baabam waɗa noogaasuuji
So renndii maa timmu paas
Njalla yo mi heeda e sofeer
Caggal ina heewi punndi
Hakkunde ina heewi yimɓe
Njalla yo mi heeda e sofeer
Ina konndira nano e ñaamo
Jappay fii hoore laana
Hay wiyde mi gaawaleen »

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments