JaɓɓordeFagguduCaɗeele nguura : hikka ko hitaande

Caɗeele nguura : hikka ko hitaande

E tuugnaade e haala haralleeɓe ko fayti e kisal nguura, caɗeele nguura mawɗe, e hono mum meeɗaa yiyeede ɗo, ina mbaawi heɓtaade leydi ndi e ndee ɗoo hitaande 2008. Muritani noon ina wondi e yowitaare mawnde to oon bannge, sibu, ko maa sooda caggal leydi ko ina ɓura 70% e ko geɗe mum nguura; ndaa hikka, ɗeen geɗe nguura ina ŋakki e nder winndere ndee kala. Kaa ɗoo haala noon addii faayre mawnde. Ngol ɗoo laawol noon, mawɗo leydi ndi etiima arditaade, noosii huunde e kuule ɗe laamu Muritani ƴetti ngam ustude batte ɓeydagol cogguuli geɗe nguura.

Eɗen ciftora e balɗe ɓennue ɗe tan, pelɓondire muusɗe mbaɗii ɗo Ndakaaru ɗo sabu caɗeele nguura e ɓeydagol coodguuli. E nder konngol makko, kanko hooreejo leydi ndi, hono Siidi wul Seek Abdallaahi, o hollitii ko idii fof wonde Aduna oo kala ina wondi e oo ɗoo sahaa e caɗeele ɓeydagol ɓurtungol coodguuli won ɗeen geɗe, haa teeŋti noon e nguura e petroŋ. O hokki yeruuji : « kiloo maaro jaratnoo ɗo ko 109 mbuuɗu, jooni o jarata ɗo ko 195 mbuuɗu ». « hono ɓeydagol coodgu bayngol nii ina teskaa wonande gemhe.

O siftini wonde, e lewru noowammbar ɓennundu ndu won kuule laamu ngu ƴettunoo kadi ngam newnude nguurndam yimɓe ɓe. « Ɗum fof e wayde noon, sabu ŋakkeende nguura e winndere ndee hikka, coodguuli ko ko ɓeydii. Ɗum noon alaa e sago peeje cakkee, mbele yimɓe e ina mbaasa tinde ɗum no feewi. Ko ɗum addani laamu ngu hollitde parlemaa o tuugnorgal keñorangal, potngal tabitineede jooni jooni. Njaru ngaal ɗoon tuugnorgal ko 28 miliyaar e teemedere miliyoŋ ugiyya. Ɗum jiidaa e miliyaaruuji 8 e 712 miliyoŋ eɓɓanooɗi e doosgal ngalu 2008 (loi des finances 2008) ». Fayndaare ngaloo tuugnorgal ko :

  • hokkude ɓurɓe waasde ɓe ballal ;
  • gaddaade goodgol nguura duumingol kam e deŋgol coodguuli ;
  • sosde golle e waɗde golle jeñtinooje ngalu ;
  • ɓeydude njeña nguura. Yantude e mum, maa laamu ngu daro mbele coodguuli ndiyam e jayngol e gaas ina mbaasa ɓeydaade : maa laamu yaltin miliyaaruuji joy e feccere ngam ɗum ɗoon.

Ngam kadi ɓeydude kattanɗe yimɓe coodgol, maa njoɓeele gollootooɓe e laamu e paasiyoŋaaji ɓeyde hakke 10%, tuggude 1 sulyee 2008. yantude e ɗuum, kattanɗe somuya SONIMEX maa ɓeyde. Maaro maa nattu yoɓde duwaañ. Coodgu gemha fotata e nder leydi ndii kala, saak gemha yeyetee ko fayi arde, ko 5 000 mbuuɗu tan e nder jeeyirɗe laamu jogori sompude e nder leydi ndii no diidorinoo. Ko noon ne wonande nguura jawdi, coodgu mum ɓurataa hankadi 4 000 mb e nder bankeeji sereyaal (faabi gaweeje) gure dowri. Kala wuro waɗngo ko ina ɓura 100 neɗɗo, maa mahane banke sereyaal. Maa bitikaaji denndaaɗi uddite e nokkuuji ɗo baasal ɓuri heewde e nder laamorɗe diiwanuuji ɗi e departemaaji ɗi, tawa ina ndokkee ko yonata e gemha e nguura jawdi. Ina wayi no ko ɗum woni ko ɓuri teeŋtude e kuule ɗe laamu ngu ƴetti ngam hoybinde nguurndam yimɓe ɓe.

Bookara A. Bah

RELATED ARTICLES

Nammbu ñebbe

Nammbu Poɗɗe

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments