Mballa ko nokku demeteeɗo sara wuro walla he nder galle. Ko gesel tokosel heewi wonde, ko heewi ine aawee heen ma loree heen.Nde wonno ko takko wuro heewi wonde. Jom mballa oo adotoo waɗde fof ko galle cukkuɗo, mo jawdi mawndi hattantaa ɓennude, saka gorlooji. Ko ɗuum waɗi mballa ene heewi hisde e bonannde jawdi. Mballa ena ɓadii sardiŋŋe. Mballa noon ko heewi ena aawee he mum, nde wonno ine sokli ɓuuɓol e keccol. Ko ɗuum waɗi mballa ena remee he waalo e jeeri kala.
Jeeri kala, nde ndunngu ari, o remee so joom mum oo ene daña ndiyam. So ndunngu siiltii, mballa kaa fayii e yoorde, jom makka waɗta roosde ka. Gonɗo he waalo ine heewi asde ɓunndu. He ɓunndu nduu eɓe keɓa ndiyam, o waawa roosirde puɗi gonɗi he nder mballa makko, mbar maa ɗi mbaaw wuurde.
Ko heewi ine fuɗa he mballa : deeneeri, dene ŋaale, deeneeri jaheeje e buude, follere, kañnje, naanaa, ñewñewi, hay e deeneeri paraas. Jom pale en, ko ɗoon keewi ittude aawdi, e leɗɗe ko wayi no tamaate, pulook, Limon, ñebbe daaye, puuɗdi, won e basaale makka walla gawri samme, walla ndeyamiri (suuna). Mballa ene heewi nafoore, ko heewi ene waawi taweede ɗoon tawi weeɓaani yiyde baŋŋe goɗɗo.
Defoowo ine waawi fawde barme mum, yaha mballa wooƴta toon follere walla kañnje walla tamaate, adda waɗa he barme mum. Won e mballaaji ngoni ko he nder galle. Ɗiin fof ɓuri kadi yaawde ittunde ngaanumma. Mballa ko ngesa takko wuro, walla he nder galle, ba mawnaani, kono ko heewi ene taawee he makka.
Kono leɗɗe poroosopis moƴƴaani he mballa. Aɗe ngadda ñaamon, kadi aɗe kaɗa nguurnaandi heɓde ndiyam no yiɗiraani nii, sibu ɗaɗi majje ko mawɗi, tee irooji no feewi, jarooji ndiyam haa ɓurti. Monngoowi noon ɓeydat mawninde puɗi.
Kala kattanɗo yo waɗ mballa haa teeŋti e mawɗo gonɗo he fooftere. Ma o softin ɓanndu makko, ɓeydana mo cellal.
Siley Aamadu Bah

