Alhajji Abuu Sammbooru Barka lollirɗo Tijjaani Aan

 

Ñaam-golluuje

Gorko biyeteeɗo Alhajji Abuu Sammbooru Barka walla mbiyen mo Alhajji Tijjaani Aan sankii ko ñalnde aset 14 lewru seeɗto (abriil) hitaande 2001, caggal nde wuuri duuɓi 46. Yumma makko wiyetee ko Neene Alfaa Aali Jaara ɓurɗo anndireede Kummba Maaro Leñaan. Baaba makko ko Sammbooru Barka woni innde mum. Alhajji Tijjaani Aan ko kodda jinnaaɓe mum kadi ko Saajo nde tawnoo  rewi ko e funeeɓe ɗiɗo worɓe : Alasan e Aluseyni.

Ñalawma mawningol sosngo Fedde Arafaat Fuuta

 

Ñalnde Aset 7 lewru mee (seeɗto) hitaande 2012, Njuɓɓudi Arafaat, taƴre 4 (secteur 4) mawninii belaa sosngo mum e gardagol hooreejo fedde ndee hono Konnaate Aamadu ganndiraaɗo Suleymaani Konnaate, gorko teskoraaɗo  muñal tabitngal, katantaagal ceedtinngal e nuunɗal laaɓtungal. O jeyaa ko to wiyetee Siiwi daande maayo, e nder diiwaan Ngenaar, bannge Muritani.

Hol ko laawi laamu Muritani ?

 

Jaaynde « Le Calame » habrii wonde laamu Muritani haɗtii yimɓe taccirde maayo mawngo ɗo mbeliraa. So oɗon ciftora winndannde men yollanoonde ɗoo ñalnde 10 marse 2010, tiitoriinde « Muritani : holi nduu henndu wuttooru ? » en kaaliino wonde laamu Muritani dottii tufɗe ɗo yimɓe poti taccirde feewde Senegaal walla leyɗe goɗɗe. Kaabaaru jooni oo hollitii wonde heewɓe ceedtiima ɗum, haa arti noon to diiwaan Gorgol, saraaji Kayhayɗi, haa arti noon e Sillaa.

Pottital gure njuɓɓudi Tostan to Haayre Golleere

Tostan fedde nde wonaa laamuyankoore sosaande e hitaande 1991 to Senegaal e gardagol Molly Melching, arnde e Moritani e hitaande 2007 e nanondiral golladagol e Unicef, kam e Leydi Moritani, nde nganndu-ɗaa jooɗorde mum woni ko Eeleega diiwaan Barakna, yuɓɓinii pottital mum tataɓal ñalnde 29 marse 2012 to Haayre golleere wuro na’i e nder falnde Bahbahɓe e tawtoragol nulaaɓe capanɗe jeegom gure, ummiiɓe e nder pale Eeleega, Maktaa lahjaar, Ɓoggee, Daarel Barka , Bahbahɓe e Mbaañ.

Jaangol ina uddita hakkille

Jaangol ina uddita hakkille, ina ɓeyda ƴoƴre : ko ɗum woni tonngol wiɗto ganngal waɗaango (kadi) to Amerik, bayyinaango e jaaynde wiyeteende Psychological Reports. Wiɗto ngoo waɗaa ko e nder dowlaaji 48 jeyaaɗi e Dental leyɗe Amerik (USA). Ngo feeñninii wonde yimɓe hoɗɓe e nokkuuji ɓurɗi ɓuuɓde ɗii,

Ahmeddu wul Abdallaahi : “Yoga e ardiiɓe leyɗe hirnaange Afrik ina njokkondiri e njeeygu...

Ahmed wul Abdallaahi woniino Jooɗaniiɗo keeriiɗo Koolaaɗo Kuuɓal Fedde Ngenndiije Dentuɗe to Afrik hirnaange, to Somaali, e to Burunndi ; hannde ko kanko ardii nokku biyeteeɗo Centre-4S (Centre des stratégies pour la sécurité Sahel Sahara) jooɗiiɗo e Nuwaasoot. 

E miijo Ahmedu wul Abdallaahi, hare ownugol (AQMI …) ina yejjitina yimɓe musiiba ɓurɗo bonde, so njulaagu dorog. 

Beldital ngenndi mbiy-ɗon ???

Mbiya-ɗen ko ñalnde 25 marse woni ñalngu beldital ngenndi. Nguu ñalngu, hawriti ko e ñalawma njuulu Kayhayɗi ganndaaɗo oo, oon ñalawma hitaande 2009, mo Muhammed wul Abdel Asiis, tawi ina woni seneraal, yiylotonoo dagnude hoore mum to bannge politik, ina ndaara mbele wondiiɓe mum e haɓdiiɓe mum ina kooloo ɗum.

Yeewtere RFI e Makki Sal : « Ko seerndi mi e Wad »

Laurent Correau (RFI) : Ina wiyee ko a dono Abdullaay Wad. FAL 2012 en ina mbiya nii « wootooɓe ɓee poti suɓaade ko lekki kono wonaa kobjal mum ». Hol ko njaaboto-ɗaa heen ? Aɗa seerti e Abdullaay Wad ?

Macky Sall : E miijo am, miɗo seerti e Abdullaay Wad no feewi, tagooje fof nii ina ceerti. 

Aamadu Tumaani Tuure : «miɗo heblii e woppude laamu»

Mali ina foti yuɓɓinde woote toɗɗagol hooreejo leydi e lewru suwee arooru nduu, rewo leydi ndii fof wonde e wolde. Gila 17 saawiyee ɓennuɗo oo, Dillere Ndimaagu Asawad (MNLA) yantude e rebelaaji Tuwaareg goɗɗi ko ƴettuɓe fetel ngam heɓde ndimaagu oon diiwaan.

So won wiyatnooɓe haɗi Aamadu Tumaani Tuure dartinde hare murto Tuwaareg en ndee, ko haa daña hujja no heddorii e laamu, sibu ende haɗa juɓɓingol woote moƴƴol, Aamadu Tumaani hollitii ɓe woote ɗee ko baɗooje, tee kañum ko jahoowo, heddaaki e laamu. 

Konuuji men ngontanii en «tuuba horde» !

 

E hitaande 2008, njuɓɓudi laamu ngarwaniiri e nder taariik Moritani tuugiindi e demakaraasi, follaama e gardagol Seneraal Muhammed wul Abdel Ajiiju, e dow woytoraandu wonde « kisal alaa e leydi hee sabu Al Kaydaa, sabu calɗi ɓurɗi tiiɗde e leydi hee ndokkaama arani en (ɓaleeɓe) e wujjooɓe jawdi laamu ekn…. ».

Haalotaako, deƴƴotaako !

E nder njimri Baabooy Gellaay, gorko Aram Sahre ɓuri Goorumma (yo Alla yurmo mo kadi yaafoo mo), won ɗo o yimata heen jimol Balla Jeerel : ceɗɗo waawaa ndiyam. O yimii no Ceɗɗo ummorinoo gila Jolof, no ardi e wuro subalɓe, jippii e galle Jaaltaaɓe, Sammba-ngaari-maayo, daddo mo ñaamaa saayna haa e neemaaji ɗi tawnoo ɗoon. O haali heen hakkunde Balla e Faatimata, diwo joom wonngeela,

Pinal : nguurndam njulliiɓe

Hol ko woni njulli ? Gollal ngal ina heewi inɗe : Duhaade, ɓoornaade, haddaade, ɓamde tuuba, biiwgal, jarle, yahde fuɗnaange wuro, yahde mbaara, naatde sukkere, heɓtude worɓe, juulneede, sunnineede. Ko adii fof, ina haani ciftinen wonde naatde sukkere ko e tawaangal hirnaange Afrik gila e yonta niɓɓi. E nder ɗiin renndooji ɓooyɗi, naatde sukkere firti ko yaltude e duuɓi cukaagu, ina naata e duuɓi cagataagal,