Ñalnde 3 abriil 2010 kewu mawɗo waɗii to Ndakaaru, so kurmbitgol mahaandi “Ummital Afrik ” (Monument de la renaissance africaine). Kewu mawɗo, sibu ko ina tolnoo e hooreeɓe leyɗe 20 e teemedere jaayndiyanke tawtoraama ɗum. Ɗum ɗoon noon, Abdullaay Wad weltiima heen no feewi, nde tawnoo ndii ɗoo mahaandi heewii haala e ñiŋooje. E no o wiyri “ miɗo yetta denndaangal darinooɓe jamma e ñalawma ngam haa darnude ndii ɗoo mahaandi ”. O holliti wonde ndi waɗanaa ko Afrik kala, hono no ɗum feeñiri e innde mayri hee nii, ndi siftinta ko daartol Afrik e kuccam mum denndangal.
Mahaandi ndii maandini ko gorko е jom suudu mum e ɓinngel mum en, ina njalti e mboorka (wolkaa) ñifka, ellee won doole birniiɗe njerƴi ɗum en. Ɗum ɗoo noon maandini, e miijo Abdullaay Wad, ko Ummital Afrik, caggal teeminanɗe joy njiyaagu e njeeygu jiyaaɓe e kalifaandi. Ɗum maandini ko duuɓi 500 caɗeele e musibbaaji janɗi e afriknaaɓe. Ɗum noon, e miijo Abdullaay Wad, Ummital Afrik rewrata ko e waasde yejjitde ɗee ɗoo ñawanɗe mawɗe kebtinooɗe Afrik, e ko ɓuri ɗum nii, winndere ndee kala. Ko yiɗde wiyde “ ko wayi nii hoto waɗtu ! ”. Kono kadi, e no o hollitiri, Mahaandi ndi noddi kadi ko “ jaafondiral e beldital ɓesnguuji ”. O werliima heen kadi noddango feewde e jasporaa Afrik, nde darantoo ndee ɗoo fayndaare. E wiyde makkoо “ yeeyooɓe ɓaleeɓe nattii woodde sibu ɓe njahii, enen fof hannde ko en rimdube, en ngalaa hay hujja gooto ”. hade makko jookude heen ”. Ndiidoo mahaandi noon Waɗiihaala no feewi, ngo jibinii seppooji luulndo e kudbaaji.
Ñalnde 3 abriil nde haɓɓere luulndo Senegaal, hono Bennoo Siggil, seppii ngam seyfitde ko ɓe inniri “ sanam gacce e baasal ”. Ardiiɓe Bennoo Siggil Senegaal kala ngarii seppude, Usmaan Tanoor Jeŋ, Mustafa Nas, Nordin Sabaniye, Abdullaay Bacili e woɗɓe. E miijo maɓɓe, ɗum ɗoo ko bonannde jawdi, sibu jawdi mahraandi “ oo ɗoo sanam ” ina waawnoo huutoreede e geɗe ɓurde heewde nafoore.
Mahaandi Ummital Afrik mahaa ko e tulde ina jiimti geec. Tooweendi mayri ko 50 meeteer. Ko ina wona 222 000 ton njamndi kiri mbaɗaama e mayri. Ndi gollaa ko e miliyoŋaaji ɗiɗi waktu. Teddeendi gorko o ko 100 ton, debbo o ko 70 ton, cukalel ngel 30 ton. Nder (les) mahaandi ndi woni toon ko cuuɗi njeeygu e mangasiinuuji e nokkuuji wejo. Tooweeki mayri ko 53 meeteer. Ina hiisaa wonde endi waawi daraade ɗoon fotde 1 200 hitaande. Njaru mayri noon ko 12 miliyaar kaalis seefaa (hedde miliyaaruuji 7 ugiyya).
Bookara Aamadu Bab


