Goo nder winndere : suukaaɓe nayo faaɗunooɓe, mbaɗtii nande !
Ɗum waɗi ko to leydi Siin. Sukaaɓe nayo keɓtii nanɗe mum en. Heen gootel, biyeteengel Yiyi, duuɓi jeegom, jibinaa ko pahel. Jooni ngel waɗtii nande, caggal ngel ngel seŋanaa bakanel nder nofru e dow hoore maggel (implant cochléaire).
Haa jooni ɓe nanɗe mum en ustii walla faaɗuɓe, ceŋantee ko masiŋel (appaarey) mawninoowel dille, kono annduɓe ɓee kuutorii ɗoo ko bakanel lomtotoongel nofru nder nduu.
Ganndineeɓe ɓee kuutorii ɗoo ko safaara bayloowa donte (gènes) ngam feewnitde ko saabii ñawu nguu, hono safaara ndona (thérapie génique). Ka huutortoo ko feere naatnude kaɓirɗe donte kese, nder ɓiinɗe ngam safrude ñawbuuli, haa arti noon e ñawbuuli donte. Ndaa, ine hasii iwdi paaɗndam ko ummortoo ko he kaɓirɗe ndonaandi. He nder ngoo hoolkiso safaara, annduɓe duɗal jaaɓi haaɗtide Fudan to Sanngaay to leydi Siin, toɓɓi ko porteyiin biyeteeɗo “otoferline”, jojjuɗo ngam nawde dille e yettinoyde ɗum en to ngaandi. Sukaaɓe faaɗuɓe ɓee ngalaano oon porteyiin. Feere maɓɓe ndee moƴƴii, sibu, e nder sukaaɓe njoyo idiiɓe rokkeede safaara kaa, heen nayo mabɗtii nande, hay haala ñuumbaaka.
Goo waɗde e winndere ndee ! He oo fannu, Siin dawliima, sibu kippuuji goɗɗi, to leyɗe hirnaange ine njiyloo ko ɓooyi safrude paaɗndam ndonaɗam, rewrude e feere wiɗtooɓe Siin kuutorii ndee.
Bookara Aamadu Bah


