jeudi, octobre 23, 2025
Google search engine
AccueilPolitikKonu Sudaan : Renndotaako feccotaako

Konu Sudaan : Renndotaako feccotaako

Ñalnde  25 oktoobar 2021, konu leydi Sudaan follii laamu cabborgu leydi  ndii. Eɗen nganndi nguuɗoon laamu sompanoo ko e hitaande 2019 caggal nde nguu ɗoon konu folli laamɗo biyeteeɗo Seneraal Umaar Beshiir (U.B.), laaminooɗo leydi ndii ko ina tolnoo e duuɓi capanɗe tati (30) pawɗi, caggal nde folli laamu Saadek el Mahdi.

Ko ɓuri maantinde e laamu Umaar el Bashiir (U.B.) ko wonde kuutorgal Hasen el Turabii koohoowo lollirɓe banndiraaɓe juulɓe (Frères musulmans) to bannge miijanteeri. Faandaare ɓeen ko yo compu e nder leyɗeele juulɓe maa aarabeeɓe, dowlaaji tuugiiɗi e diine, ciyna e nder mum en sariya lislaam : juuɗe taƴaama, rewɓe larbaama e mbeddaaji, warngooji mbaɗaama…  ɗum U.B. etii tabitinde haa e nder renndooji jeyaaɗi e Sudaan ɗi ngonaa juulɗi (yeru Sudaan bannge worgo e diwaan biyeteeɗo Darfuur), kono ɗum wattindi ko e taƴagol Sudaan worgo, heɓi jeytaare mum. Kono, golle U.B. ko kaantaare e ɗiin diwanuuji ɗiɗi, teeŋti noon e nder Darfuur : ko ina tolnoo e 400 000 ujunere aadee mbaasii heen pittaali mum en, jiidaani fotde 2 000 000 neɗɗo ndaayii feewde leyɗe catiiɗe leydi ndii. Ko ɗum waɗi, gila e oon sahaa, ko adii nde laamu U.B. folletee, CPI (Ñaawirde bonanndeeji aduna oo) sakkiti miijo kala, ɗo o yiyaa yo o nannge sabu e ɓe tuumi mo roondaade « warkoyaagu feewde e winndere »(crimescontre l’humanité).

Ooɗoo kuudetaa folli ko laamu sabbordu, laamu companoongu hakkunde soofaaji toowɗi konu e nanondiral e won e gollotooɓe politigi maantinɓe he nder leydi hee. Nde wonde nanondiral ngal leeltii no feewi, ina wayi no nanondiral ngal wonnoo e ko ɓuri teeŋtude, ko siwil en peccii laamu nguu e soldateeɓe ɓee, kono ardii laamu nguu ko siwil en, sabu ɗum jeyaa ko e sarɗiiji pelle adunaŋkooje ɗee (ONU, UA…) ngam jaɓde gollondirde e laamuuji garduɗi e kuudetaa. Geɗel ɗimmel e ko ɓe nanondiri ko wonde laamu sabbordu nduu foti joofde ko e hitaande 2023, caggal nde yuɓɓini wooteeji laaɓtuɗi.

Kono Abdul Fattah Burhaan fadaani ɗuum, oon woni gardiiɗo kuudetaa baɗɗo oo, amo sifortenoo nii ko e hoolaaɓe Umar el Beshiir o jeyanoo, ina teskaa kadi ko e jagge makko tiiɗɗe e nder konu hee (hay so jamfa jolii caggal ɗuum). Hay so tawii won annama nanondiral waɗi hakkunde konu nguu e siwil en, ko e dow waawnere dental adunayaŋkeewal ngal, kono soldateeɓe, sabu mum en ɓooyde he ngardiigu dowla oo, won ɓure ndañi heen, njiɗaa waasde ɗum  en, teeŋti noon to bannge dañal. Siwil en ɓee kedditii ko e miijo, palaas soldateeɓe ko he nder tuddule mum en, e reende keeri leydi e doosgal mum. Ko ɗuum ne kay woni miijo keewal  gollooɓe politigi leydi ndii. Ko ɗuum newni waklitere jolnoonde toon ndee haa nawori Umar el Bashiir. Kono ummannde soldateeɓe annomini ko yiɗde bullinde ndeen waklitere, rutta suudaan ɗo wonnoo.

Teski-ɗen noon, ooɗoo kuudetaa ƴaggii no feewi, sabu ɓesngu Sudaan wiyi ko alaa heen, ko ina abboo jooni e balɗe noogaas ko ngu diiñngu e mbeddaaji, engu geddi golle ngam hollude mettere maggu e ko waɗi koo (hay won e cate e nder laamu hee njaɓaani yahdude e kuudetaa hee, kam en e won e hoohooɓe mum, huunde nde aadoraaka). Maayɓe puɗɗiima heewde (fotde 70) kañum e gaañiiɓe (ɓalliima 200) e nder ngarmi-ngaraa hakkunde doole konuyaŋkooje ɗee e seppooɓe, kono ɗum fof addaani deeyre tawo (haa e ñallunge hannde ngee, hono 17 lewru noowammburu). Seppooji tiisɗi inan njokki, fotde 15 aadee waasii heen pittaali mum en. Kulol koko eggi e nder ɓerɗe ɓesngu hee ɗum nii wonaa kesum e maɓɓe sabu e hitaande 2019 ndee, ɓe ŋati ɓe ngoppaani, kure paaynaani ɓe, e nder balɗe nay, soldateeɓe pelliti nanngude U.B. Ɗo njahraten hannde ɗoo nii, saabiiɓe kuudetaa oo puɗɗiima yamɗude, sabu ɓe ɗaccitii gardinooɗo dowla oo hono Abdallahi Hamdok, e hoohooɓe woɗɓe laamu nguu hay so tawii noon ɓe njebbilaaki tawo, ɓe ngoni nii ko e tiiɗtinde laamu maɓɓe. E hitaande 2019 ko leydi Ecopii dognoo e maslaha hakkunde soldateeɓe ɓe e siwil en haa nanondiral dañaa ; laamu cabborgu toɗɗaa hakkunde maɓɓe, ngol laawol noon alaa leydi ummanii ɗum tawo walla mbiyen nii leydi Misra ina tuumaa nii wondi ko e jom kuudetaa ɓee, alaa ko haawnii heen noon no Abdul Fattah Burhaan woni e ardude e laamu Sudaan nii, ko noon Abdul Fattah Asiisi ardi Ejipt.

Kuudetaaji e nder aduna oo kaɗii demokaraasi tabitde e leyɗeele ɗee, teeŋti noon e nder Afirik, wonii mo ɓaleeɓe oo, walla mo aarabeeɓe oo, ina jeyaa ko saabii ɗum soldateeɓe tottanooɓe njogitaaje yo kanndo keeri leyɗeele e doosɗe mum en, mbatti ɗe kuutorɗe no polliri laamuuji e nafoore mum en, meeɗɗo heen fof, heewi ko jommbude, ko ɗum waɗi ɓe kaandinaani heen hay gooto goɗɗo.

Maamuudu H. Joob

RELATED ARTICLES

LAISSER UN COMMENTAIRE

S'il vous plaît entrez votre commentaire!
S'il vous plaît entrez votre nom ici

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments