samedi, octobre 18, 2025
Google search engine
AccueilFƁPMGalle FƁPMFedde Ɓamtaare Pulaar he MuritaniGaafgol haayre adannde Galle Pulaar

Fedde Ɓamtaare Pulaar he MuritaniGaafgol haayre adannde Galle Pulaar

Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani (FƁPM), caggal duuɓi capanɗe nay e jeegom (46) ko rokkaa leydi, aafii, ñalnde talaata 23 siilo (settaamburu) 2025, haayre adannde mahngo jooɗorde mum, hono GALLE PULAAR. Galle oo woni ko to leegal Tafrag Seyna he Nuwaasoot. Aaafngo ngoo waɗi ko he teddungal Jaagorgal Pinal, Ñeeñe, e Kumpital e Jokkondiral e Sarɗirdu, e tawtoreede Hooreeɓe nayo meeɗnooɓe ardaade Fedde ndee, hooreeɓe teddungal : Umar Mammadu lollirɗo Sileymaani Kan, Mammadu Siley Bah, Umar Idiriisa Saawo, e Aamadu Umar Jah, yantude e Hooreejo Teddungal Sammba Joom Bah. Hoohooɓe mawɓe woɗɓe tawtoraama kadi golle ɗee.
Jaagorgal ngal yettii nokku oo ko e waktu 11 pawɗo, golle ɗee puɗɗoraa Jaŋde Al Ɓuraana tedduɗo oo e daande Abdullaay Yerel Soh. Rewi heen ko konngol Hooreejo Fedde ndee, e meer Tafrak Seyna e cukko Hooreejo Diiso Diiwaan Nuwaasoot e Waali Nuwaasoot Hirnaange, e Jaagorɗo Pinal. Rewi heen gaafgol haayre, sakkitoraa facciro haralleeɓe mahngo galle oo.

Huunde e hooreeɓe teddungal FƁPM
Huunde e hooreeɓe teddungal FƁPM

Konngol Hooreejo FƁPM

Bookara Aamadu Bah, Hooreeje FƁPM
Bookara Aamadu Bah, Hooreeje FƁPM

En puɗɗoriima innde Alla Jurumdeero, Jurmotooɗo Oo.
En njettii Jaagorgal Pinal e Ñeeñe e Kumpital e Jokkondiral e Sarɗirdu, Jooɓnaaɗo konngol Laamu, en mbismiima mo,
En mbismii-ma hoohooɓe siwil, konu e kisal tedduɓe, ɓe o ardi ɓee. En njettii Bismaaɓe e gollodiiɓe e musiɓɓe tedduɓe arɓe ɗoo hannde ɓee.
Oo ɗoo Ñalawma dee, Ñalawma Diidngo Galle Pulaar, Fedde Ɓamtaare Pulaar ɓooyii fadde ɗum. Nde laamu rokkata fedde ndee oo nokku e hitaande 2010, ngu ƴettani ɗum ko dekere. En njettii ngu heen kaaɗdi njettoor. Sibu ɗum ko heɓtinde Fedde ndee e darnde mum.
Tuggi 2020, taaɓe teskinɗe taaɓaama : ɗemɗe men mbaɗtii huutoreede nder huunde e juɓɓule laamu mawɗe ; Duɗal ngam Ɓamtaare e Jaŋde Ɗemɗe Ngenndiije sosaama. En mbeltiima heen. En njettirii ɗum kadi laamu nguu.
Eɗen mbasiyoo laamu nguu, nde jokkitta wune mum :

  1. ngu laawɗina ɗemɗe ɗee ;
  2. ngu huuɓtodina ko yaawi jaŋde ɗemɗe men ngenndiije ɗee.
  3. Ngu adda ballal maggu e mahngo oo galle pinal e ɓamtaare ɗemɗe.
    Hoohooɓe tedduɓe, Musiɓɓe tedduɓe.
    Eɗen mbiya ɓesngu Muritani, yo wood ko pinal mum e ɗemɗe mum njarani ɗum. Eɗen ñaagoo nde wuro kala, leegal kala, gooto kala nde addata ballal mum e mahngo oo galle pinal, galle jaŋde e ganndal, galle ɓamtaare neɗɗaagal men e ɗemɗe men. Eɗen mbasiyoo terɗe fedde ndee, nde tufanta galle oo paali, ɓe mbaɗa galle yoo galeyel, mbele gooto kala ine waɗa heen ko hattani : mbuuɗu famɗaani, miliyoŋ ɓurtaani ! mbele galle oo ine wortee law !
    On njaaraama

Konngol Jaagorɗo Pinal

Tonngol haala Jaagorɗo Pinal, Ñeeñe, Kumpital, Jokkondiral e Sarɗirdu, Jooɓnaaɗo konngol laamu, hono Huseyn wul Meddu. He nder konngol makko, o teeŋtinii faayiida eɓɓaande mahngo ndee, so tiiɗnugol ngootaagu ngenndi e ɓamtugol neɗɗaagu pinal e toppitagol ɗemɗe ngenndiije. O siftini wonde ɓamtaare neɗɗagu pinal, ko hoore tuugnorgal laamu nguu, o limti ko ngu gollii he oon fannu. Ko wayi no ƴettitgol, caggal nde ndartii duuɗi capanɗe joy, wiiñooji aadewal to Azuugi, potɗi yaajtineede haa Kummbi Saalehe Awdagost, ngam winnditaade ɗum e ngaluuji winndere Unesco; yantude e golle goɗɗe ummanaaɗe ngam ɓamtude e feeñninde faayiida ngalu nokkuuji goɗɗi baaɗi no Teri Tukolle, Jowol, Ndaw e Jumaa Gataaga, tolnondirɗi e gure ganni goɗɗe leydi ndii…

Huseyn wul Meddu, jaagorɗo Pinal
Huseyn wul Meddu, jaagorɗo Pinal

O wiyi “Ngannden laamu ine waɗti hakkille e pinal e ɗemɗe, e ooɗoo sahaa. Ko goonga noon kala golle ɗe njiy-ɗen, baɗaaɗe golle laamu ko joowondiral woni ɗoon : kala laamu ɓennungu won ko waɗi heen, kono nguu ɗoo laamu ko waɗi heen koo ɓuri laaɓtude. Ko faati e ɗemɗe ngenndiije, ɗe naatnaama e nder won e nokkuuji ko wayi no Duɗal Ngenndiwal Njuɓɓudi laamu, e Jaayooɓe Ñaawoore (ENAJM), ko noon ne kadi ɗemɗe ngenndiije ɗee naatniraa to Sarɗirdu ngenndi. Unesco waawi goognɗinde geɗe jeyaaɗe e pinal men e ɗemɗe leydi ndii, ko nanndi Duɗal Ɓuraana, Daarol Sammba Gelaajo Jeegi, Sooninkoore, mbinnditaama he Doggol Unesco Ngalu Winndere. Laamu nguu ine jokki mawninde e ƴellitde pine leydi ndii, ko wayi no Jeeriyel Tummbere, Jowol, Jumaa Gataaga mawka kaa to Kayhayɗi, Njeew to Gidimaka. Ine jeyaa e geɗe laaɓtinɗe he pellite Hooreejo leydi ndii e laamu mum, daranaade ɗee ɗoo geɗe, Haalannde Jowol e kaalanɗe Kaalanooɗe Waadaan. Ɗum ɗoo ine hollita yimɓe yo ngittu e hakkilaaji mum en, njiyaa neɗɗo tan ñaawaa ɗum tawa a anndaa hol ko woni e nder mum, ñaawraa ɗum ñaawoore nde feewaani. Ɗum fof laamu nguu dariima ngam haɓaade ɗum. Ɓooyataa maa en mawnin Duuɓi ɗiɗi ko Unesco waɗani soninkoore Ñalawma, waɗi ɗum he ngaluuji winndere.
Ko Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani e pelle goɗɗe ndaranii koo, maa ɓe njokku daraade ɗum, e wallondirde e mum en, haa mbaawa jojjitde golle ɗe ndaranii ɗee.
Ko yowitii he mahngo galle oo, min ngowotaako doole amen e waawde wallondirde e FƁPM. Wonaa tan mahdi haa wonaa mahdi ndariindi, kono ko mbele ine wona mahdi ndariindi mballoori ngootaagu leydi ndii e jaŋde e waawde toownude ɗemɗe men ngenndiije, waawde toownude ɗemngal Pulaar haa daroo e darnde mum ɗo haani daraade ɗoo, ɗo FƁPM yiɗi yo yetto ɗoo.”

RELATED ARTICLES

LAISSER UN COMMENTAIRE

S'il vous plaît entrez votre commentaire!
S'il vous plaît entrez votre nom ici

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments