Kala baɗtunooɗo hakkille e kitaale 1970, haa e caggal ɗuum walla ko adii ɗuum nii, nanii innde makko. Yontaaji kitaale 1970 ina gasa tawa ɓurnoo anndirde mo ko Kasiyus Kalaay (Casuis Clay), kadi tawa puɗɗii teskaade mo, ko e sippiro makko e Joe Frasie waɗnoongo to leydi Sayiir (Konngo hannde) e dow ɗaɓɓaande Mobutu.
Nde o yontaa ndee, tuuba ko ngoota ko kanko duhinoo, wonande sippiro goɓɓe kay. Sibu, e nder jaggondire 61 ɗe o jaggondiraa ɗee (kommbaaji) o hawii heen laabi 56. Kommbaa makko battano, ko ñawu ngu o haɓatnoo ko ina wona jooni duuɓi 32, ñawu nganndiraangu « ñawu Parkinson », woni ñawu siññere.
Muhammed Aali jibinaa ko ñalnde 17 saawiyee 1942 to Louisville, to Dowlaaji Amerik Dentuɗi. O wiyetenoo idan ko Cassius Marcellus Clay, Jr. O wayli innde makko e hitaande 1965, omo yahra e duuɓi 22 caggal nde o naati e fedde ine wiyee “Nation of Islam” (Ngenndi Lislaam). O tuubi, o wonti juulɗo e hitaande 1975.
O heɓi galaŋ makko kaŋŋe gadano, teddeendi hakindo (poids mi lourd) omo yahra e duuɓi 18 fat e nder pijirlooji olempiiji baɗnooɗi to Room (Geres).
E hitaande 1967, o wonti mbir teddeendi ɓujiri (poids lourd). Muhammed Aali noon wonaa goɓɓe tan anndiraa, sibu e hitaande 1967 o saliima naatde konu Amerik ngam haɓoyeede to Wiyetnaam, sibu e wiyde makko “hay Vietcong gooto meeɗaa wiyde mo nègre”. “Nègre” woni innde jalkitirde, seyfitirde neɗɗo ɓaleejo. Caggal ɗuum o jooɗiima duuɓi nay o sippiraaka sabu makko takkeede nguyka, o teettaa raay mbir winndere goɓɓe. Kono ñaawoore laɓɓinii mo e ɗuum.
Caggal nde o fawaa kuugal e hitaande 1967, o jooɗii duuɓi 4 o goɓɓondiraaka, ɓir gooto ina wiyee Joe Frazier lomi yolnde. Ko ɗum tagi nde o ƴettiti e hitaande 1971 o idii dikkaade ko oon. Oon hawi mo. Woni go’o makko fooleede ko o waɗti ɗum meccal koo.
Nii woni o reggondiri kommbaaji ngam heɓtude kattanɗe makko ko idii nde o joɗɗintee ndee. Ko e gooto e ɗiin sippirooji nii, biyeteeɗo Ken Norton heli gabgal makko e hitaande 1973… O yoftii oon caggal ɗuum. O heɓtii hankadi kattanɗe makko fof, waɗde omo waawi yaaɓande guƴƴondirde e Frazier.
Ɓe potti ñalnde 28 saawiyee 1974, Aali fooli mo. Ɓiyngu baabaagu mawni no feewi hakkunde ɓee ɗiɗo, rewi haa ɓe kaɓi tawi aɓe mbaɗda emisiyoŋ tele. Seerndata ɓe ko kommbaa goɗɗo. Oon eɓɓaa e oktoobar 1975, Muhammed Aali fooli Frazier kadi. Hankadi yawaare laaɓii.
Kono won gayi goɗɗi naati dingiral. Georges Foreman hawiino Joe Frazier e darorɗe 1973. Aali toɓɓi mo, tawi kadi ŋaañooɓe koppi ina tawaa. Biyeteeɗo Don King mo alaa ko woni golle mum so wonaa “felɓondirde mbiruuji” rewri e persidaa leydi Sayiir ndeen, hono Mobutu, ɓe eɓɓi kommbaa ɗo Kinsaasa ɗoo, ganndiraaɗo « rumble in the jungle » woni « sippiro nder dunndu ». Ɗum wonti ko kewu winndereejo sibu ko ɗuum tan raadtetee e rajooji e teleeji hankadi. Mobutu yuɓɓini koolol gaaci, noddi heen nalankooɓe mawɓe wayɓe no James Brown en, BB King en, Manu Bibango en, Celia Cruz en, Miriyam Makebaa en.
Muhammed Aali ina anndi Foreman ko keewɗo doole, kono ina yaawi tampude. Waɗde o felliti tampinde mo tawo. O woni e heblaade. Omo doga e mbeddaaji Kinsaasa, haa yimɓe mbaɗti wiyde mo e ɗemngal Lingala « Ali boma ye » woni « Aali war mo ».
Ñalnde 30 oktoobar 1974 ɓe njaggondiri. Muhammed Aali salii naatondireede. Foreman riiwa Aali haa ɓaggoo e ɓoggi dingiral ngal, ina goɓɓoo mo. Sahaa e sahaa fof o rutta oon goɓɓe jaawɗe deggondirɗe. Haa oon tampi. E ƴettital (round) 8ɓal oon rimtii e leydi. Woni o harii oon KO ! Muhammed Aali heɓii hankadi kaaɗtudi.
Alla e makko heewde galaŋuuji sippiro, sibu kanko idii wonde mbir winndere laabi tati deggondirɗi wonande teddeendi ɓujiri (poids lourd), o waɗti wiyeede “The Greatest” (Ɓurɗo mawnude). Eɗen mbaawi limtude e kommbaaji ɗi o jaggondiraa, kommbaaji tati ɗo o jaggondiri e Joe Frazier, sibu ɗi njeyaa ko e ɓurɗi mawnude e nder daartol sippiro goɓɓe. Ko wonaa ɗuum ko jaggondiral makko e Georges Foreman to Kinsaasa, ɗo o hawiri oon liɓa-daroo (K.O) nder ƴettital (Round) 8ɓal, ñalnde 30 oktoobar 1974.
Muhammed Aali ina anndiranoo ñeeñal sippiro goɓɓe keeringal, ngal o tonngirnoo nii “diw no beɗel Alla nii, fiɗ no ñaaku nii… »
Ko o jom neɗɗaagu, neɗɗo teddinaaɗo o wonnoo. E hitaande 2005 o rokkaama galaŋ deeƴre e innde Fedde Ngenndiije Dentuɗe sabu “darnde makko e kaɓagol paltoor e ƴellitaare pinal ɓaleeɓe e nder winndere ndee”. E ndeen hitaande wootere o takkanaa galaŋ siwil ɓurɗo toowde e leydi Amerik, hono “Galaŋ hooreleydiijo Ndimaagu” (Médaille présidentielle de la Liberté).
Bookara Aamadu Bah


 
                                    