vendredi, octobre 31, 2025
Google search engine
JaɓɓordeCellalNjaram ngulɗam haa ɓurti moƴƴaani

Njaram ngulɗam haa ɓurti moƴƴaani

Ina hulaa no feewi wonde yarde ko wuli no feewi ina adda nguɗu (kaaseer) goddol

Kabaaru oo ummorii ko e Fedde Adunankoore Cellal (OMS) wonde njarameeje gulɗe no feewi ina sikkaa no feewi ina adda nguɗu.

Yarde ndiyam ngulɗam no feewi « ina sikkaa » ina waawi addude nguɗu goddol, e wiyde nokku OMS toppitiiɗo ko faati e nguɗu, gonɗo to wuro Lyon to Farayse, mo nganndu-ɗaa ina heɗanaa no feewi e kala ko faati e nguɗu. Ɓe ɓeydi heen wonde ɗuum toɗɗaaki kafe jareteeɗe e nguleeki ngaadoraaki. Ko wuli no feewi noon, e miijo maɓɓe, ko 65 degere Selsus fayi dow.

Paamen wonaa njarameeje ɗee e koye mum en njoopaa ɗoo, joopaa ɗoo ko nguleeki ɓurtuki kii, e wiyde Doktoor Wild gardiiɗo nokku oo. O jokki heen « sababuuji nguɗu goddol ɓurɗi mawnude e nder leyɗe ƴellitiiɗe ɗee, ko simme e sanngara ».

Kono tan guɗe (kaaseruuji) goddol ɓuri heewde yiyteede ko e huunde e diiwanuuji Asi e Amerik worgo e Afrik fuɗnaange, woni e nder nokkuuji ɗo yimɓe ngaadorii yarde njarameeje gulɗe no feewi. Wiɗtooji baɗaaɗi to Siin e Iraan e Turki e nder huunde e leyɗe Amerik worgo, ɗo ataaye e kafe keewi yareede ina nguli no feewi (hedde 70°C), ɗiin wiɗtooji kollitii wonde kaaseer goddol oo ina ɓeydotoo e nguleeki njaram ɗam. « Nguleeki kakindiiki (normaal) wonande kafe e ataaye e nder leyɗe Orop e Afrik rewo ina njaasi ɗoon no feewi, sibu ko les 60°C » e wiyde Doktoor Dana Loomis, to oon nokku kaalaaɗo dow.

Kaaseer goddol ko sabaabu jeetaɓo ɓurɗo yaajde e guɗe e nder winndere ndee. O warii 400 000 neɗɗo e hitaande 2012 ndee.

BAB

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments