mardi, novembre 4, 2025
Google search engine
JaɓɓordeFƁPMJaaynirɗe kese : To njahraten ?

Jaaynirɗe kese : To njahraten ?

ƴonta fof e pinal mum. ƴimɓe ina kawri wonde aduna o ko ko yulyultondiri. Geɗe ɗee fof ko naatnaattondirɗe : gila e faggudu, haa e ganndal e karallaagal, haa yettii pinal. Jaaynirɗe kese peñii, walla semmbe won ɗeen goodnooɗe ɓeydiima.

ƴeru mum, ko ndeen, wonaani tawo duuɓi sappo, ko tele Muritani walla Senegaal tan nanngatee ɗo ; hannde alaa tele e aduna he mo heɓotaako, ɗo waawi wonde e leydi he fof. Hannde, yimɓe fof « ngondi  » sabu telefon portaable … ekn. Mbayliigu mbaɗngu e ɗiiɗoo duuɓi cakkitti to bannge jokkondiral yimɓe, ɗum noon to bannge kumpital, ko waklitere tigi (révolution). ;umɗoo ko to bannge fannuuji ɗi yimɓe kala mbaawi jarribaade, walla nii nguuri e ooɗoo sahaa.

Fannu goɗɗo ina teeŋtini ɗum, mo suwaa yaajirde noon fof : ko jokkondiral, e rewrude e ɓoggi telefoŋ walla sifaaji goɗɗi, hakkunde denndaangal ordinateeruuji winndere nde, ko anndiraa internet : mbinndaa kam, mi heɓa jooni jooni (e-mail) ; « yeewtere binndol » (« chat  » walla « clavardage ») hakkunde yimɓe ɗiɗo ɗo mbaawi wonde fof e winndere nde ; keɗo-ɗaa rajo, njeeɓaa tele, kumpito-ɗaa denndaangal kabaruuji kewooji jooni-jooni, walla kewnooɗi, njiytaa kala ko majjir ma, ƴellito-ɗaa e kala ganndal, ɗum fof tawa aɗa jooɗii ɗo gootel. ;um ina woodi hannde e rewrude e internet mo en mbaawaa sifaade mbayliigu jogori naatnude e aduna he. Haa teeŋti noon wonande men, enen leyɗe walla leƴƴi pamari doole.

Eɗum waawi wonande en ɓural so tawii en mbaawii yahdude heen, tawa en ɓooraaki neɗɗaagu men : ɗum firti, kuutoro-ɗen ɗum ngam ƴellitde pine men e dañal men … ; eɗum waawi yoolde leƴƴi, so tawii ɗi njeebiima pine majji, haa arti noon e ɗemɗe majji. Ko ɗum tagi, ina foti jeyeede e ngoƴaaji men dowrowi, waɗde feere mbele ɗemɗe men ina naata e ngalɗoo karallaagal kesal.

Ko ardii fof ko to bannge binndol majje : won alkule (polisaaji) ngoodi, baawɗe huutoreede (haa to e-mail) hay so tawii noon won ko ŋakkiraa to bannge waawde huuɓnude denndaagal soklaaji (ɗi njahdaani e ɗeen kuutorɗe – logiciels): ɗeen ngoni « polis fufulde ». Goɗɗe ina ngoodi, gardooji e porogaramuuji jiylooji masiŋaaji ɗi (ordinateeruuji ɗi), ko wayi no Windows ɗe nganndu-ɗaa ina mbaawi huuɓnude denndaangal haajuuji men to bannge internet e ko jokkondiri e mum : ɗeen ngoni alkule « Unicode » (code universel : maaɗe winndereyankooje) ; caɗeele majje tan ko ɗe keewaani no feewi. Eɗen mbaawi huutoraade heen ɗiɗi : « Arial Unicode MS  » kam e « Lucida Sans Unicode ». Kono ɗum ina woɗɗi yonde : eɗen poti daraade mbele pulaar ina waya heen no Engele, Farayse, Arab … mbayi heen nii : to oon bannge bannge alaa sago annduɓe leñol ngol mbiɗta, pelle fulɓe mbaɗa jokkondire kimmuɗe, hakkunde mum en tawo, caggal ɗum feewde e toppitiiɓe ngalɗoo karallaagal : yeru Microsoft. Hittaani, sibu e hitaande 2005, Microsoft yaltinii huunde e porogaraamuuji mum e ɗemngal Swaahili. Geɗal dewngal heen ko naatnude denndaangal ko jogaa, walla ko jogori dañoyeede e pinal fulɓe, gila e gannde, haa e cifti e tinndi e daari e nder nduuɗoo faawru mawndu, wiyeteendu internet, mbele yimɓe kala ina mbaawa huutoraade ɗum, wonana en kadi resordu. To oon bannge, Fedde Ɓamataare Pulaar ina jogii tuugnorgal yiɗde hisnude denndaangal ko Fedde nde gollii gila nde sosaa (19Ɓ4) fayde jooni: defte keewɗe binndiraaɗe junngo, jeewte rajo keew- ɗe, coñe keewɗe …. ;um ne kadi ina naamnii doole keew- ɗe to bannge ngalu e to bannge kaɓirɗe e karallaagal. wonande ɗeeɗoo geɗe, darnde  » jasporaa  » fulɓe fotaani heedde sara : ina gasa tawa kamɓe ɓuri heedde e nokkuuji baawɗi tigi tigi wallitde ko yaaccii e ñawndugol oo gagga. Mi ɓamta konngol ƴero Dooro Jallo (yo Alla yurmo mo yaafoo mo) : « Nyalɗi na njiiloo leƴƴi ina ngadondira fayde e toowal » ; mi jokka heen « ngol yiɗaa majjude kala, hoto luute hare karallaagal kesal »

Bookara Aamadu Bah

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments