Taƴre konngol Musiɗɗo Yero Dooro Jallo Hooreejo Fedde Ɓamtoore Pulaar e Senegaal huccitinnoo e tawtoranooɓe batu Mooɓondiral 3ɓu fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani njooɗinoongu e nuwaasoot e hitaande 1985. Konngol ngol ina hollita nafoore jaŋde ɗemɗe Afirik …
- Banndiraaɓe rewɓe e worɓe,
- Jagge laamu tedduɓe e hoohooɓe tedduɓe,
- Terɗe Fedde Ɓamtaare Pulaar,
- Terɗe ƴiilirde Toownde;
Mi salminii on e innde Fedde Ɓamtoore Pulaar to Senegaal e innde am.
Musiɗɓe tedduɓe, min ngarii e innde F.Ɓ.P. to Senegaal ngam nootaade noddaandu mon. Ko weltaare amen mawnde nde min tawtortee ɗo hannde ngalɗo mooɓondiral mawngal, min ceedoo njeñtudi ɓesnoore golle mon moƴƴe, jooɗɗe, ɗe ngollu-ɗon haa ngonti tiimtorgal kala pelle ngenndiije Afrik keeroriiɗe ɓamtude ɗemɗe, ndokku-ɗon heen yeruuji tiiɗ- ɗi e potal ɗemɗe ko Afrikiyankooɓe na ñemmba, naftoroo; tawi golle ɗe ne paanditii ko ɓamtude neɗɗanke, wuurna pinal mum, nawra ɗum yeeso; haa on kattanii taƴde heen yolnde juutnde e nder dumunna daɓɓo. Nde wonnoo ngardin-ɗon ko hakkille haa peran-ɗon yontaaji garooji nguurndam fayde e ɓamtaare.
Muritani hannde ko ñemtinirgal Afrik e ɗiiɗoo banngeeji. ɓoni seede mum ko woodeede Fedde Ɓamtaare Pulaar e jannginirde ɗemɗe ngenndiije. Min njiyrii gite amen njeñtudi golle mon moƴƴe. Sabu fayndaare men adannde ko janngude ɗemɗe men ko seerndude ɓesnguuji men e humanbinnaagu sabu wonde ɗum ñabbu ɓurngu mawnude e ñabbuuli renndo Afrik; tee humpitaare binndol ko coktirgal ɓamtaare ; tee eɗen nganndi leñol waawaa ɓamtaade tawi winndataa, janngataa, ɓiɓɓe mum nguuri ko e humanbinnaagu. So tawii njiɗ-ɗen ko leyɗe men Afrik ɓamtoo, njahra yeeso, alaa e sago kimmiranen jaŋde e jaaynude pinal men; sabu, kala leñol jaɓngol wuurde e majjere, ngool leñol ko jaɓɓeteengol ; leñol ngol majjere mum alaa ɗo haaɗi, ngol mette mum ngalaa ɗo kaaɗata. Musiɗɓe am tedduɓe, gila nde leyɗe Afrik ɗe keɓi koye mumen fayde hannde, subaka fof eɗe ɓeydoo yenaneede wonde ɓamtaare e kisal alanaa Afrik ɗoon ɗo ɗemɗe men mbinndaaka, njanngaaka no haanirta nii, sabu ko e majje neɗ- ɗaagu men soomii; gila e pinal men, ñeeñal men, haa e coñce men e kala ko ina tinndina hanki men. Ko e majje janngo men cooynaaɗo o ƴellittoo.
Kala ko njiggi-ɗen haa e ko paggi-ɗen gila e gannde haa e pine fof ko e majje mooftatee.Tee leñol waawaa ɓooraade humanbinnaagu heɓtoo leƴƴi guurɗi tawa ina heddorii neɗɗaagu mum so wonaa tawa ko ɗemngal mum janngi. Kala nde leñol yiɗi mumtirde humanbinnaagu mum e ɗemngal jananal anndu ɗum timmataa so wonaa ɓe mbayloo baylagol timmungol, ɓe ngoppa ɗemngal maɓɓe, lasli ngal majja, ɓe ngonta ko joom en ɗemngal en ɓe ngoni ko.Tee eɗen nganndi kala nde ɗemnal majji maaydat e kala ko mooftunoo.
Nde leñol wuurata wona leñol nannga daarorgal mum e hakkunde leƴƴi guurɗi e les naange Alla he ko maa ɓiɗɓe mum ngaawee e gulle ƴiiƴam e warñeende sabu hakke hokketaake, teettete ; ko ɗum addi sippirooji njiyaten ɗi na mbaɗa ñalnde kala e winndere he gila e pine haa e gannde e ɗo rewnoo e ko gollunoo e njuuteendi yontaaji nguurndam mum; sabu joomiraaɗo waɗi cuuɗndi leñol ko e ɗemngal mum. Ko ndiin cuuɗndi woni wonki leñol ngol; ko ɗum waɗi mbiy-ɗen kala jiɗɗo wuurnude leñol yo ado wuurna ɗemngal maggol. So ɗemngal wuurii, leñol wuurii, so ɗemngal maayii, leñol maayii; kala jiɗɗo warde leñol yo o ado wara ɗemngal maggol, sabu leƴƴi nguurdata ko ɗemɗe, maayrata ko ɗemɗe. Musiɗɓe am tedduɓe, ñalɗi na njiiloo leƴƴi ina ngadondira fayde e toowal, kono ɓamtaare kala heen leñol noon fawii ko e softeende ɓiɗɓe mum e jogaade ɓe jiyɗe celluɗe jahdooje e yonta; sabu leñol ummotaako so wonaa tawa tuggii ko e balabe ɓiɗɓe mum. Nde leñol wuurata wona leñol nannga daarorgal mum e hakkunde leƴƴi guurɗi e les naange Alla he ko maa ɓiɗɓe mum ngaawee e gulle ƴiiƴam e warñeende sabu hakke hokketaake, teettete ; ko ɗum addi sippirooji njiyaten ɗi na mbaɗa ñalnde kala e winndere he….
Yero Dooro Jallo he batu mooɓondiral ɗiɗmu Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani
Nuwaasoot, 1985


