Hajju hikka oo ina farwi no feewi, sibu ko famɗi fof 878 kajjoowo maayii toon. Ñalnde alkamiisa 24 settaambar 2015 to Mina, ɗo ɓe mberlotoo ibliis kaaƴe ɗoo. Ɗum jiidaa e 107 maayɗo ñalnde 11 settaambar nde lennge yani toon e yimɓe ndee. Musibaaji bayɗi nii, ko goonga, sahaa e sahaa fof ina kewa toon, haa teeŋti noon e ooɗoo nokku, ɗo ibliis oo werletee kaaƴe ɗoo. So hiisaama, fotde 1 772 kajjoowo maayii ɗoon e duuɓi cakkitiiɗi ɗii. Saawiyee 2006, teemedde tato neɗɗo maayriino noon kadi. E hitaande 1990, ko 1 426 kajjoowo pekkori e nder tunel (laawol nder leydi) paaɗo to kaaƴe ɗee mberletee ɗoo, sabu ŋakkeende henndu. Ko goonga nii, laamu Sawuud seeraani e mahtaade nokkuuji ɗii ngam ɓeydude kisal yimɓe ɓee, ko wayi no mawningol ɓale ɗo kaaƴe ɗee mberletee ɗoo, e mahgol pom taartiiɗo ɓale ɗee… Kono tan, yuɓɓinde miliyoŋaaji ɗiɗi neɗɗo e nokku gooto, e sahaa gooto, wonaa huunde newiinde. So ɗuum yantii e ko kalifu cellal leydi Sawuud siforii “ŋakkeende nehdi” koo, ɗum ɓeydoto kadi saɗtude. Sibu, e wiyde makko, sinno hajjooɓe ɓee ɗooftinooma jamirooje, ko wayi nii ina waawnoo waasde waɗde ; yeru ɗooftaade waktuuji ɗi tuddunde fof dottanaa ɗii.
Tilfanɗe hajju
- 1975 : 200 maayɗo e cumu nder tuddunde, sabu pettugol gaas ;
- – 1979 : 153 maayɗo nder jumaa mawɗo oo, caggal nde yimɓe jogitiiɓe uddi ɗum, pellondiri e polis garnooɗo ɓiltude yimɓe ɓee.
- – 1987 : 402 maayɗo caggal nde polis felɓondiri e hajjooɓe iraannaaɓe seppatnooɓe.
- – 1989 : kajjoowo gooto maayii toon e gunndo nder Jumaa mawɗo oo.
- – 1990 : 1 426 maayɗo (ummiiɓe Asi) : fekkorɓe e ɓiɗtondiral nder tunel.
- – 1994 : 270 maayɗo e duñondiral ɗo kaaƴe mberletee ɗoo.
- – 1997 : 343 maayɗo e cumu (kalitgol gaas).
- – 1998 : 118 maayɗo e duñondiral ɗo kaaƴe mberletee ɗoo.
- – 2004 : 251 maayɗo ɗo kaaƴe mberletee ɗoo kadi.
- – 2006 : 364 maayɗo e duñondiral ɗo kaaƴe mberletee ɗoo kadi.
- – 2015 : 878 maayɗo e njangu lennge e duñondiral ɗo kaaƴe mberletee ɗoo.


