Ñalnde aset 17 saawiyee 2015, (Hoyre-biir, 17 Siilo), goomu jaŋde duɗal Ceerno Demmba Aamadu Bari, catal to PK 12 e dow gardagol Sammba Wullum Aan, jooɗdiima to galle Hoyreejo duɗal ngal, hono Kajjaa Sih. Batu nguu fuɗɗii ko e W19 pawɗi H24, ngu fusi ko W21pawɗi. Fayndaare joɗnde ndee ko nih siforii:
- Anndude ɗo keed-ɗen, ngam waɗtude jannginde fannuuji goɗɗi, ko wayi no : Ganndal leydi, daarti ekn.
- Ƴeewde yaajtinde duɗal Demmba Aamadu Bari, tuggi gila PK 11 haa PK13.
Pacciren toɓɓe men :
- Duɗal Demmba Aamadu Bari to PK12 ina ɗaminii waylude hello. En mbiyataa ma ngal waɗ ko meeɗaa waɗeede kono engal jogii ɗamaawu artirde ko wayri waɗeede e duɗe Pulaar. So naattinde heen e fannuji goɗɗi, ko wayno: Ganndal leydi (Histoire Geographie), daarti maa taarik ekn. Nde tawnoo duɗal ngal dañii gooto e seerenɓe tawi kadi omo jogii humpito ko fayti e oon fannu.
- Sikki alaa duɗal ceerno Bari to pk12 ferii laabi ɓamtaare. Ngam salaade maa tuumeede ngal duɗal ko ɓellere gajjal, fayi tan haaɗtini e hoyre mum, ko ɗum saabii duɗal ngal waɗde hirjino naata e nder galleeji ngam haalande ɓeen yiɗɓe maa ɗomɗaaɓe jaŋde Pulaar. Goomu jaŋde tafii ginol golle mum, so sompude senngooji, senngo kala ina jogii gardiiɗo ɗum. Ɗuum ko ngam senngo kala annda no yahri maa no laawiri karaw mum tawa waɗataa buuɗi. ko nih siforii :
Senngo A Senngo B
- Elimaan Jallo Aamadu Ndonngo
- Samba Aan Raamata jallo
- Huley Jallo Haamiidu wat
- Maamuudu Gaako Binta njaay
Senngo Ɓ Senngo C
- Maamuudu Caam Faatimata Nalla
- Alasan Soh Ablaay Juum
- Matel Tarawoore Kadiija Sih
- Hawwaa Sih Maymuuna Ndonngo
Senngo D Senngo Ɗ
- Kajjaa Sih Yuunus Jah
- Umaar wat Nalla Abdullaay
- Habii Njaay Baaba Nalla
- Abuu Sih Accaa Jallo
Tesko: ɗiiɗoo senngooji jeegom, senngooji ɗiɗi kala njahata ko e leegal gootal. Ko nih siforii:
- Senngo A, e Senngo Ɓ, njahata ko to PK11.
- Senngo C, e Senngo D, ɓeen ko to PK 12.
- Senngo B, e Senngo Ɗ, ɓeen ne ko to PK13.
Ñalnde Njeslaare (Alarba) 21 Siilo, denndaangal senngooji halfinenooɓe ko feewti e hirjino ɓee mbaɗii golle mumen. Kala senngo nootaama. Ɓe ngarii e keewal tawii kadi ine wondi e peewal. Seede mum ko ñalnde ñalawma maɓɓe gadano eɓe puɗɗoo janngude, oon kikiiɗe kala leelnooɗo arde dañaani ɗo jooɗii. ine waɗi mawɓe e sukaaɓe kala, tawii kadi doole e maɓɓe ko janngooɓe duɗe Farayse (les écoles Françaises). Ɓe kollitii ɓe ngonnoo ko e majjere, e wiyde maɓɓe woni humambinne tan ko oon mo janngaani ɗemngal mum. Mawɓe ɓee kollitii ngari ko riiwtude majjere, sibu majjere waawi tan ko helde suudu teddungal; kono ganndal ine ɓamta suudu ndu alaa tuufeeje. Caggal nde ceerno Alasan Soh hocci konngol o hollitii ɓe nafoore wonde e jaŋde Pulaar. O rokkii ɓe wasiyaaji paayodinɗi, o reentini ɓe kadi duɗal ngal alaa e cas-ndeŋ (arde hannde janngo hela koyɗe). E ñalawma maɓɓe gadano mo ɓe puɗɗii janngude laatanii ɓe ko paalel njuumri. Goomu Jaŋde to Duɗal Demmba Aamadu Bari PK12 ine jokki waɗde hirjino sibu ko riiwanno maa so daraaki, a fotaani daraade; njuwam noon so wontii lummbam wontii mbaawka.
Hannde oo, wonande kala koɗɗo e nder Riyaad tawi kadi ine yiɗi janngude Pulaar ine waawi jokkaade e ɗee duɗe. tuggi gila PK7 haa PK12 kala to njah-ɗaa duɗal nan toon.Ɗee duɗe kala noon ñiiɓirde mumen ko to duɗal Aamadu Hampaate Bah to PK7. Kannje kala ɗe ngoni ko e les njiimaandi Fedde Ɓamtaare Pulaar Muritani Catal Riyaad (FƁPM-CR).
Catal Riyaad noon ine jokki waɗde hirjino ngam ferde laabi ɓamtaare. Gajjiiɗo e lewlewal noon, wiyi yiyaani lewru maa fajiri feer, naange fuɗa lokñita gite mum tawa tinaani.
Kuɗol: Umaar Alhajji Caam (Kodda Fulɓe)


