Muritani ina mawnina ñalnde 1 desammbar, no Aduna oo fof nii, ñalawma adunanke SIDAA. Sidaa ko ñawu mbonngu. Sabaabu maggu ko mboros biyeteeɗo Ɓirus, mo waawaa yiyteede e ƴiiƴam daaɓaaɗo o ko idii lebbi tati caggal nde raaɓaa nde. O fuɗɗii feeñde fof ko hedde 1980 to Leyɗe Amerik Dentuɗe. Ñawu ngu ina heɓroo e sifaaji kewɗi, kono ko jotondiral njogoram ɓuri yaawde addude ngu (70%). E ngu heɓroo kadi e rewrude e memgol ƴiiƴam ndaaɓaɗam, kam e kaɓirɗe juwooje maa taƴooje, walla e cowagol maa jibingol (yumma-ɓiɗɗoɗ walla e muuynam. Gaa gaa maayɗeele nguɗoo ñawu saabotoo, ko ngu ngoƴa mawɗo wonande winndere ndee kala, sibu haa e oo ɗoo sahaa ngu alanaaka safaara. No ngu yaawri saraade e winndere hee nii addanii ngu hannde wonde ñawu ɓurngu waawde warde.
E nder duuɓi 25 fat, ko ngu wari ko ɓuri ko golwole adunankooje ɗiɗi ɗee kala so ndenndinaama. Tee ngu ɓuri waawde yande fof ko e ceɗe renndo ɓurɗe softude – sagataaɓe- ; ɗum woni ngu soppata ko ɗaɗi renndo.
E hitaande 2003 ina anndanoo wonde 40 miliyoŋ neɗɗo ina coomi ñawu ngu tawi heen 27 miliyoŋ ko e Afrik worgo Saharaa. Hitaande kala, miliyoŋaaji joy neɗɗo ina ndaaɓee, tawi heen miliyoŋaaji tati ko e Afrik. Hitaande kala e ngu yooɓoo miliyoŋaaji 3 fittaandu, tawi heen miliyoŋaaji ɗiɗi ko e Afrik tan. Ɗee limooje ina kollita wonde ko Afrik fof ɓuri tinde SIDA. Ina jeyaa e ko saabii ɗum, humambinnaagu e baasal kam e ŋakkeende safaara gooto goodaaɗo haa e oo sahaa, mo ngandu-ɗaa safrataa kono ina leeltina ñawu ngu, ko anndiraa « antirétroviraux ». Ngu adii fof teskeede e Muritani ko e hitaande 1987 e debbo tawi resi ɗum ko gorko ɗanniyanke. Ƴiiƴam debbo o hoolkisaa ndeen ko Ndakaaru e Pari : tawaa omo wondi e mboros he, tawi omo sowii. O sankii boom hade makko jibinde. E oon sahaa, ɗum haaletenooka e Muritani. Caggal Goomu sosaa ngam toppitaade haɓde e ñawu ngu. Laamu waɗi jawdi haa heewi ngam findinde ɓesngu ngu. Pelle keewɗe kaɓooje e maggu keptinaama, inan ngolloo e findinde ɓesngu ngu.
Nokkuuji ƴeewndorɗi Sidaa udditaama e Nuwaasoot e nder leydi ndi, tee njoɓnotaako. E nder Muritani, wonduɓe e SIDA ɓuraani 1%, kono ɗum ittataa yimɓe ina poti waɗtude heen doole mum en fof gila e law, hade heɓde ɗo juuɗe kippataa. Hikka, e nder winndere nde, mawɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe hono Kofi Anaan noddi ko ardiiɓe leyɗe ɗe, o wasiyii ɗum en kellifuya e nder ndeeɗoo hare. Angelik Kijjoo katante Unicef toppitiiɗo hare Sida wiyi : «Sidaa e Afrik nana ɓeydoo jogaade mbaydi ndewaagu sibu ko worɓe ɓe ndaaɓata rewɓe ɓe (…), ndoolndoolaagu worɓe nana yooɓoo Afrik ». Woɗɓe yejjitaaɓe ko sukaaɓe, sibu fotde miliyoŋaaji ɗiɗi e feccere suka ina nguurdi e mboros VIH, tawi ko e leyɗe baasɗe ɗe tan. Ñawu ngu ina wara fotde 500 000 suka hitaande kala, walla mbiyen, hojom kala cukalel.
Bookara Aamadu Bah


