lundi, novembre 17, 2025
Google search engine
JaɓɓordeCellalÑalawma SIDA nder winndere nde

Ñalawma SIDA nder winndere nde

Muritani ina mawnina ñalnde 1 desammbar, no Aduna oo fof nii, ñalawma adunanke SIDAA. Sidaa ko ñawu mbonngu. Sabaabu maggu ko mboros biyeteeɗo Ɓirus, mo waawaa yiyteede e ƴiiƴam daaɓaaɗo o ko idii lebbi tati caggal nde raaɓaa nde. O fuɗɗii feeñde fof ko hedde 1980 to Leyɗe Amerik Dentuɗe. Ñawu ngu ina heɓroo e sifaaji kewɗi, kono ko jotondiral njogoram ɓuri yaawde addude ngu (70%). E ngu heɓroo kadi e rewrude e memgol ƴiiƴam ndaaɓaɗam, kam e kaɓirɗe juwooje maa taƴooje, walla e cowagol maa jibingol (yumma-ɓiɗɗoɗ walla e muuynam. Gaa gaa maayɗeele nguɗoo ñawu saabotoo, ko ngu ngoƴa mawɗo wonande winndere ndee kala, sibu haa e oo ɗoo sahaa ngu alanaaka safaara. No ngu yaawri saraade e winndere hee nii addanii ngu hannde wonde ñawu ɓurngu waawde warde.

E nder duuɓi 25 fat, ko ngu wari ko ɓuri ko golwole adunankooje ɗiɗi ɗee kala so ndenndinaama. Tee ngu ɓuri waawde yande fof ko e ceɗe renndo ɓurɗe softude – sagataaɓe- ; ɗum woni ngu soppata ko ɗaɗi renndo.

E hitaande 2003 ina anndanoo wonde 40 miliyoŋ neɗɗo ina coomi ñawu ngu tawi heen 27 miliyoŋ ko e Afrik worgo Saharaa. Hitaande kala, miliyoŋaaji joy neɗɗo ina ndaaɓee, tawi heen miliyoŋaaji tati ko e Afrik. Hitaande kala e ngu yooɓoo miliyoŋaaji 3 fittaandu, tawi heen miliyoŋaaji ɗiɗi ko e Afrik tan. Ɗee limooje ina kollita wonde ko Afrik fof ɓuri tinde SIDA. Ina jeyaa e ko saabii ɗum, humambinnaagu e baasal kam e ŋakkeende safaara gooto goodaaɗo haa e oo sahaa, mo ngandu-ɗaa safrataa kono ina leeltina ñawu ngu, ko anndiraa « antirétroviraux ». Ngu adii fof teskeede e Muritani ko e hitaande 1987 e debbo tawi resi ɗum ko gorko ɗanniyanke. Ƴiiƴam debbo o hoolkisaa ndeen ko Ndakaaru e Pari : tawaa omo wondi e mboros he, tawi omo sowii. O sankii boom hade makko jibinde. E oon sahaa, ɗum haaletenooka e Muritani. Caggal Goomu sosaa ngam toppitaade haɓde e ñawu ngu. Laamu waɗi jawdi haa heewi ngam findinde ɓesngu ngu. Pelle keewɗe kaɓooje e maggu keptinaama, inan ngolloo e findinde ɓesngu ngu.

Nokkuuji ƴeewndorɗi Sidaa udditaama e Nuwaasoot e nder leydi ndi, tee njoɓnotaako. E nder Muritani, wonduɓe e SIDA ɓuraani 1%, kono ɗum ittataa yimɓe ina poti waɗtude heen doole mum en fof gila e law, hade heɓde ɗo juuɗe kippataa. Hikka, e nder winndere nde, mawɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe hono Kofi Anaan noddi ko ardiiɓe leyɗe ɗe, o wasiyii ɗum en kellifuya e nder ndeeɗoo hare. Angelik Kijjoo katante Unicef toppitiiɗo hare Sida wiyi : «Sidaa e Afrik nana ɓeydoo jogaade mbaydi ndewaagu sibu ko worɓe ɓe ndaaɓata rewɓe ɓe (…), ndoolndoolaagu worɓe nana yooɓoo Afrik ». Woɗɓe yejjitaaɓe ko sukaaɓe, sibu fotde miliyoŋaaji ɗiɗi e feccere suka ina nguurdi e mboros VIH, tawi ko e leyɗe baasɗe ɗe tan. Ñawu ngu ina wara fotde 500 000 suka hitaande kala, walla mbiyen, hojom kala cukalel.

Bookara Aamadu Bah

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments