Annduɓe ko fayti e ngonka weeyo kollitii wonde ko ɗum huunde faaynunde no feewi. 7e mbiyi wonde ɗoo e maayirde teeminannde ngon-ɗen nde, nguleeki ina waawi ɓeydaade +1,8° haa 4°C. Ɗum ɗoon so waɗii, tooweeki ndiyam geec maa ɓeydo kam ne fotde 58cm (ko seɓi diraa). Firti kadi ko yoorooji ɓeydo heewde, ɗum jiidaa e keneeli gulɗi gardooji heen. Eɗen moolii heen Alla, hay so degere gooto ɓeydinoo, batte mum e winndere nde ina mawni no feewi : sibu ke geec ƴ erii, ile bonɗe, nannduɗe e « sunaamii » ɓeydoto; gure takko geec keewɗe maa ile, yoorooji ɗi maa caabo heege jawdi, ɗum noon heege yimɓe, maa mbonnu ndema, usta nokkuuji ndema.
Ɗum jiidaa e batte mum to bannge cellal yimɓe e kullon. Ɗumɗoo fof, e wiyde 500 annduɓe ummoriiɓe e jookli winndere nde kala, wiɗtuɓe geɗe fotde duuɓi jeegom, caggal kadi gostondiral miijooji mawngal, ɗumɗoo fof mbiy-ɗen, ɓuri saabaade ngolɗoo ɓeydagol nguli teskangol ko ina woni jooni duuɓi 50, ko aadee en e koye mum en, ko enen mbaɗiri ɗum juuɗe men. 7e kollitii wonde weeyo ngo meeɗaa heewrude nii (CO2) ko anndiraa ‘gaas karbonik ko’, ko ina wona jooni 650 000 hitaande.


