Ñalɗi pinal njɓɓinaama Nuwaadibu ñalde 20/01/2007 e 21/01/07 to galle sukaaɓe ngam finndinnde e jokkondire denndaagal ɓesgu Nuwaadibu, tawi eɓɓaande nde ummii ko e kalifu men pinal e coftal ɓalli e dow gardagol Siidi Ahmed Husseynu kalfinaaɗo geɗe pinal e cof- tal ɓalli e nder diiwaan Nuwaadibu. Hoohooɓe wuro ngo, pelle pine, pelle gure, pelle ɗe ngonaa laamuyankooje, jaayndiyankooɓe, janngooɓe e jann- ginooɓe tawtoraama kewu o. E nder ɗiiɗoo ñalɗi ko waɗi faayiida yuɓɓinaama heen gila e tinndinooje, njalnikaaji, jime, jimɗi ekn.. So tawii ko to pel- le fuutankooɓe garnooɗe nootitaade e ñalɗi ɗi ko fedde pinal sukaaɓe looti, nootitiima heen e faayiidagal mawngal sabu ballal ɓe ngaddii haa timmi gila e jimɗi, jime, ngamri. Ina tiiɗi ko ɓe kolliraani e kala pinal men hanki. Fedde sukaaɓe Looti : -looti ko deedal wela ndiyam moƴ ƴ aa ngari ƴ oogooɓe, looti mo Baabaaɓe wuro ceerno njaay Bah, looti mo ngenndiyan- kooɓe dariiɓe : Baal Abdulaay Sal Aadama, Sal jibiril, Suleymaan Faliilu ekn. Looti lootii ɓerɗe denndaagal ɓesngu Baabaaɓe wonɓe ɗo e Nuwaadibu.
Sabu darnde fedde nde hay gooto humpaani ɗoo e Nuwaadibu. Kala ko ummanaa, caggal nde heedaani, renndina sukaaɓe, ummina worɓe e rewɓe, tina nafoore tintina banndiraaɓe, kala ko kewi ngidda ndaroo hay gooto hed- dotaako…
Eɗen njetta denndaangal terɗe fedde nde, nate fedde ndee to jimol e ngamri wonii seedantaagal golle maɓɓe. Ko noon fedde pinal sukaaɓe « DEƁEL » (Doole Endam Ɓesngu Lugge saybooɓe) e goomu pinal mum mbaɗii ko faayodini e nder ɗiiɗoo ñalɗi e dow gardagol Maamuudu Demmba Bah hoyreejo goomu, njalniika njahduka e jimol ko fayti e uujo woni ko ɓe kolliri e nder ñalɗi ɗi. Natal jimol fedde nde woni seedantaagal golle e darnde maɓɓe. En njettii ɓe no feewi sanne.
Abuu Kan Nuwaadibu


