dimanche, novembre 23, 2025
Google search engine
JaɓɓordeDINGIRAL HALNjanngen Pulaar : Dingiral

Njanngen Pulaar : Dingiral

Defte : Dingiral

Naatirka : En puɗɗoriima innde Allah, Joom yurmeende huuɓtidinnde aduna, heertiinde laakara. En puɗɗoriima innde Allah, Laamɗo winndere ndee, Laamɗo ñalawma njoɓdi oo. Fuɗɗoraade innde Allah, yoo hawran en e woortoraade yettude Mo, Kanko rokka jaaree, haɗa jaaree, sellina jaaree, ñawna jaaree, wuurna jaaree, wara jaaree, dokkuɗo en jooɗtaade hannde e dingiral Aadi bil aadi ngam yettinde wulaango ɗawaaɓe Konngol. Gila dawaa-dawi feewde hannde, renndooji ko ko lomlomtondirta, arngo fof ina yedda heddiingo ngoo, yiɗa momtude ko tawi koo, yiɗa warde ɗum. ;iin jeddi renndo pawii ko e ƴellitagol hakkille aadee, ɓuroowo waawde ɓulnaade e kala yonta. Kono kala renndo won ko tammbiino pinal mum.

E sahaa nde binndol woodaano, hakkillaaji kisɗi cakkiino peeje no ina ndeenira ko woodaa e pinal, e no ina mahira sukaaɓe e nguurndam renndo. Nde aadee yalti nguurndam « heɓi-ñugga » e yontaaji ɓooyɗi innaaɗi e fannuuji ceertuɗi hono no Jean Jacques Rousseau innirnoo renndo canndalaagal, Thomas Hobbes inniri ɗum renndo fino Allah, ɗo ngonka mbeeɓnuka nguurndam soklanoo hakkille jultuɗo ndee tagoore tagoraande tagtaade taariindi mum etiima lelnude gaafe goppooje ɓarakke goodaangal makko. E oon pilaa-mbeñaa lomtondiral pine, e ndeen wilde ƴellitagol hakkille aadee, dingiral waɗii kañum ne sahaa mum. Sahaa baawɗo siftoreede so njuɓɓundi renndo ina haalee, kono kadi sahaa baawɗo ubbeede nde aadee hoolii ɓulagol hakkille mum, waɗti faayiida mum e renndo kesam-hesamaagu addungo njuɓɓudi mum ngonndi.

Kono e ngoo renndo « waawiɓama », ɗo koriiɗo wonata jowtiiɗo, ɗo mo feewnataa wonata teŋkoowo, renndo men ina foti siftorde won ko wonnoo ɗoo. Ɗuum ko wonnoo ɗo, en mbaawaa wiyde tan eɗen naŋtoo e ɗuum, tawa eɗen ɗuurnoo kesum, kono ngam salaade wonde kuucuuci renndo men, eɗen poti yuurnitaade hol no hanki men wuurtinirtee e nder hannde men.

Ko goonga, renndo fotaani soccude ñiiƴe tan, ina bakkoroo hanki, kono kadi renndo fotaani diwde tan naŋtoo e weeyo kesam-hesamaagu, yejjita hanki mum. Njiilaw tippondiral ɗii ɗoo yontaaji mbela enen ne eɗen ndaña ko njaŋti-ɗen, eɗen ndaña ko naw-ɗen to jeereyal gostondiral neesuuji, duñi en e wallifaade ngel ɗoo deftel. Janngo so taarik men ina ubbee e ngaska jejji, yoo Dingiral waaw daraade hujjinanoo wuurnooɓe e ngoon renndo. Janngo, so renndooji hakkillaaji ceeɓɗi jogorɗi laataade kataa joomum en ina mbakkoo, yoo Dingiral hollu ko kam adii fiyde sawru mbaggu, boɓel yul, kono ruggiino. Janngo, so yontaaji garooji njiñiima e geese añɓe, yoo Dingiral laato wuddere geese ɗo gooŋɗinɓe ndewata. Jooɗtoraade maa ngel ɗoo deftel won suuwoyneer feewde e renndo janngo, njalla yoo Dingiral laato baggel hirjino, haa annduɓe daɗɓe en ngooŋɗina ruttanaade wiɗtude ko pin-ɗen, taw-ɗen.

Teddungal mon onon ɓe ndillidatmi e dingiral ɓamtaare ɗemɗe ngenndiije. Teddungal mon onon waɗdanooɓe sicci yoo bay loongel, waɗdanooɓe Musaa ullangel ko duko dukannoo wuro mon. Teddungal mon onon wuurdaaɓe e dingiral coccondiral pine, saliiɓe ganni mumen yaɓɓee.

Udditgol Dingiral e nder reedu Fuuta darinoo ko darnde duɗal jaaɓi haaɗtirde darii e nder renndo pinal hannde ngal. Ko nokku keɓtinaaɗo e nder wuro ɗo sukaaɓe rewɓe e worɓe kawrata sahaa jammaagu e les lewlewe demminaare walla e nder niɓɓere ɓuucam fowru. Ko nokku ɗo tati njahnoo haa mbiya ina ɓura tati, tati calii ; hono no Gey Umar wiyrata.

Dingiral ko nokku janngirɗo, pinirɗo, paamirɗo ; nokku joljole coomɗo jeewte, duƴƴe, cifti e daari, njimri kam e ngamri. Ko nokku gaawirɗo cehilaagal duumotoongal e giɗli caɗtudi. Ko nokku wellitaare e weytaare ; ɗo jolɗo yejjitta saqqaaji mum tuma nde kelle muume cuɗata jammaagu, daaɗe belɗe ceeka yeeweende, nde jamma ɗaldaa e joomum en. Ko ooɗo nokku mbelemma fittaandu, ustoowo mette, udditoowo pittaali, feɗɗita hakkillaaji, sukkita ɓerɗe yontannde, wonnoo tolno dowrowo e heblo suka e nder Fuuta Tooro. So suka ummiima e juuɗe neene mum, raaŋanta ko pijirlooji ɓetooji hakkille. Caggal nde hakkille makko waawi yaltinde mo e ndeen wilde, ko ndeen suka oo nootittoo e duɗe ngam heɗtaade tinndi taaniraaɓe.

E nder ooɗo tolno, ko loowatee koo e hakkille makko ko piɓe gonɗe e nder geɗe mbirniindi e waawde yerondirde nguurndam ko yiyatoo e ko yiyataako. So suka oo heɓii hakkille waawde yuurnitaade beñweñce gonɗe e nder tinndi ɗii ; ɗo hay ko alaa fittaandu rokkatee semmbe e kattanɗe waawde heɓde konngol e tabitinde baɗal, e oon sahaa tawata ko ƴellitagol hakkille makko tolniima ɗo omo diwta oon tolno. Ko e oon sahaa noon o waɗtata nootitoyaade dingiral, nokku ɗo ofoti gasnirde heblo makko renndo. Kono kadi, hay e oo nokku won taaɓe coomiide e nder mum ; wonaa a naatii dingiral tan a heɓii tolno ɓe taw-ɗaa ina ɓooyi heen ɓee keɓi oo. Sabu ɓeen, hade mumen faamde gaatuleeje e njuɓɓudi dingiral, ko tawa moɗii punndi heblo nokku oo.

Dingiral noon wayi ko hono laana taƴtinooka nih, ittooka suka e nokku ŋakkeende pinal renndiyankeewal, adda ɗum e nokku wellitaare, ɗo suka ina tina timmii geɗal e nder renndo mum. So a naatii dingiral wiyetee ko a jolii, so a yaltii dingiral wiyee a ƴeeŋii, potɗo yaltude roŋki no yaltiri oo, wiyee ko tooɓɗo walla cooyɗo. Wadde dingiral ko yeru daabaa, jaltinoowo suka e niɓɓere aduna, adda ɗum e fooyre yoɓnatoonde, ina holla ɗum bolol renndiyaŋkaagal. Yonta oo noon haa hannde ko o gooto, kono taaɓal waɗii heen haa ko ina wayla ko heewi e ngonka suka oo. E oon sahaa, kala mo ƴaaŋaani ɗoo, heewi wonde ko suka mo udditanaaki aduna, etee ma o ŋakke ko heewi e nder nguurndam makko. Ɓe keewi wiyde mo ko mo finaani, faamaani, anndaa ko tati peyata, ko jeeɗiɗi kaalata ; e kelmeendi dingiral ɓe mbiyata ɗum ko mo sonngaaki. Sabu hurum e doftaade sarɗiiji renndo, won tan ko jinnaaɗo waawi jannginde ɓiyum ; kono kadi won ɗo o waawaa yettaade. Ndeen noon, baaba furoto, fuuɓtoo, yumma heedta e baaƴde, e ŋorɓitde, e weddaade kaaYon mbele suka oo ina waawa faamde. Kala ko ɓe keddi e waawde loowde huunde hakkille suka oo, ko dingiral jokkitta ɗum.

Dingiral noon ko nokku keeroriiɗo njuɓɓudi mum, kuule mum, haa e kelmeendi mum. Ko adii fof, dingiral fof e jogaade ɗum kuule mum keeriiɗe, haɗaani ɗum heɓtinde e jebbilanaade sarɗiyeeji renndo ɗi kiiɗaani ɗumɗii. Ngal ɗoo geɗal tan ina fammina en wonde dingiral ko nokku renndiyankeewo. To batte renndo kadi, dingiral ina heɓtini kinɗe, kono haɗataa, mo woni fof ina anndi ɗo fotata heedde goɗɗo oo, e ko foti ɗum waɗande. Kala ko salatee e nder dewgal, ina salee gila e dingiral. Nootittooɓe e dingiral ɓee, mbaɗi ko pelle tuugnaade e duuɓi maɓɓe ; ɗeen pelle won wiyooɓe ɗum yontannde. Kono kadi yonta fof ina anndi ɗo heedi goɗɗo oo, etee ina rokki ɗum hurum, ittani ɗum geɗal mum haa timmi. Ko ndii ɗoo njuɓɓudi waɗi haa mo woni fof anndi mo foti darodaade, mo foti haaldude, e mo foti yahdude. Ko ɗuum nih waɗi joo e joo fof pelɓondire baɗooje hakkunde jontanɗe ɗee, tawata kowon yonta ñaayɗo ngesa banndum. No paamirten, surga fedde dow so jogiima muuya e mboomri ngonndi fedde les, o waawaa heɓde oon tawa o rewaani e fedde oon woni ndee. Ko ɗeen geɗe nih keewi saabaade fitinaaji badooji hakkunde pelle.

Hammee Aamadu Lih

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments