dimanche, novembre 23, 2025
Google search engine
JaɓɓordeDINGIRAL HALDefte : Dingiral : PIJIRLOOJI SUKAAƁE

Defte : Dingiral : PIJIRLOOJI SUKAAƁE

To batte pijirlooji, kala ko sukaaɓe renndo haalpulaar en ina pijira noddi ko dental. Ina saɗi fijirde nde neɗɗo gooto tan waɗata. Kono kadi so a ƴeewii, pijirlooji men fof e yuɓɓude e Rarɗude to batte renndiyankaagal, ma a taw ɗi mbaɗi tan ko fuɗɗoode kono ɗi ngalaa gasirde. To batte njuɓɓudi pijirlooji sukaaɓe fulɓe odon mbaawi ruttaade e deftere Mammadu Koorka Bah nde o inniri pijirlooji fulɓe Ko ɓuri heewde e pijirlooji haalpulaaren, naamndii ko pellital e muñal. Kala mo waawaa muñde won heen e geɗe, waawataa jeyeede heen. Limten huunde e pijirlooji Lanngaa burlii ! ɓuri bajjel leeli waasa : Ko sukaaɓe heewɓe ndentata. Ɓe mbaɗa joowe leydi. Wooda gooto deenoowo nokku o. Ko oon ƴettata karlol gootol ubba ɗum e wootere e joowe ɗe, sukaaɓe ɓe noddee. So omo nodda ko hono nih o wiyata : « Lanngaa burlii ɓuri bajjel leeli waasa »! Ɗoon noon, sukaaɓe ɓee fof ndoga ngara ; ngona e iirtude joowe ɗe, ina njiiloo ɗo karlol ngol woni heen. Kala noon jiytuɗo ngol, mo o feewnitii fof o lappat ɗurn haa ɓe nduttoo to ɓe ngonnoo too ɓe pudditoo kadi. Hono no ndeeɗoo fijirde, pijirlooji keewɗi, ko wayi no Lannga-calambel, Cet, sorsoro, ñuunel -fiɗii, suuɗo-suuɗooru walla tukko-tukkooru… Ɗii ɗoo pijirlooji kala e goɗɗi nanndi ngaddiin to batte ko ɗi naamndii to batte renndiyaŋkaagal. Kono kadi, pijirlooji ɗii njowitii ko e ko taariindi ndii rokki koo. E yeru, maa en taw pijirlooji aynaaɓe, sabu wuurde ɗum en e ladde, ina ceerta e pijirlooji subalɓe hono no ɗiin ceertirta e ɗi hoɗ ɓe e gure jeeri ɗee. Ko wayi no Soroo-moroo ngaari am ngaari yero bellel, toɓoo-toɓoo, jaawlel, taata-mormoro… Ɗii ɗoo pijirlooji ko hoɗɓe e takko maaje tan keerorii ɗi. Haɗataa noon kam to batte njuɓɓudi, ɗi ngoɗɗondiraani ko ɗi pirata to batte renndo. ŋakkeende ndee tan ko waasde ɗi jogaade ɗo ɗi njoofata. Ɗuum noon haɗaani goodaangal pijirlooji dingiral denndinɗi muuyaaji maɓɓe kamɓe fof. Maa mbiyaa dingiral ɗo maɓɓe ɗoo, ko refto mo woni fof ko wuuri ko e nder gollal mum.

E nder dingiral noon, ɗiiɗoo pijirlooji ɓuri ɗum heeroraade ko wonɓe e joljole. E nder lowre pijirlooji, sabu suka wonde ɗoo tergal renndo gila o suwaa waawde firtande renndo ngoo huunde, eɗen mbaawi janngude ɗoo ko Palaton wiyatnoo « les jeux orientés » wonde suka ko fijirta ko, ko heen arsuka mum woni. JOLJOLE So en njiɗii anndude mbirniindi ndii to batte battinanɗe joljole e terɗe suka, eɗen mbaawi ruttanaade deftere Abdul Malal Joob, inniraande joljole. Faandaare men e ndee ɗoo toɓɓere, ko sifaade ngonka joloowo e nder dingiral kam e jikkuuji mum peeñɗi e ko teskuyaaji kolliri e nder ngonka makko e nder dingiral. Joloowo waawaa suuɗde muuyo mum e nder dingiral. Kono kadi giɗli makko ɗii ko kaytooji tan, o alaa yiyannde laaɓtunde, heeriinde. Ellee yiɗde makko nani baŋ-yoo baŋ), kono ellee kadi alaa hay nokku. O ɓuri hollirde ko fannuuji no omo yiɗiree. Omo yiɗa jeyeede e yontaaɓe dingiral, kono o anndaa tawo ɗo o foti rewde. Ko ɓuri heewde heen, omo heewa dille e surweende. Kala ko memi mo ko daande makko o safrirta ɗum walla semmbe makko. O yiɗaa fenñinde ko o garɗo janngude ngonka e tolno goɗɗo ɗo suka woppidaa e hoore mum yo yiil nguurndam mum, kono o yiɗata hollirde ko omo faami ko yahatee e ko artatee e nder dingiral fof. Joloowo alaa kerse, wonaa kuloowo, kono kala ko memi mo ko daande makko o heewi ɗum safrirde ; etee ko sahaa lewlewal tan o ɓuri waawde yaltude. Ɗii ɗoo sifaaji noon, ɓuri teeŋtude ko e suka debbo o. Suukaara Sih wiyata : nanngee tan toƴƴa daande jiɗnaaɓe e mawniraaɓe fof nootoo heen.

So tawii ko suka gorko naatoowo e dingiral, o adortoo tawa ko pijirlooji sukaaɓe worɓe. Oon sahaa noon, hakkille makko ɓuraani wonde e ko rewɓe njahata walla ko ngartata. Suka gorko jolngo mum ina feeña e jeese ɗiɗi :

– Ina wadi heen cuudoowo giɗli mum e dingiral. Ooɗoo ko cokiiɗo. Omo yiɗa kono o anndaa to coktirɗe dame naatirde suudu giɗli keedi. O heewi wonde ko cewɗo yeeso, kersoowo. Sukaabe rewbe ɓee ne, nde wonnoo ina paami ɗum, kala nde o naati e haala telɓintu mo e ooɗo fannu : « Eyyoo kaari ndeke ina dilla ». Ooɗo surga so yahii haa heƴii e dingiral, ko kanum ɓurata hatojinde e kala geɗe dingiral. Waɗi noon ko nde o jolata ndee, o wonata tan ko e fewjude, so tawii o teelii, hol ko no o jogori hollitirde muuyo makko, kono so o naatii yimɓe tan, hunuko ko tonngee.

– Fannu dimmo o, ko suka gorko keewɗo supiteende. Ooɗoo noon ɓurata feelɗde ko e hareeji, beddogol kaaƴe e piygol boombi. O wonaa kersoowo noon etee ko ari e hunuko makko fof, o haalat. O wondaaka so ina moƴƴi walla so moƴƴaani. Hay fedde makko dow, o wondaaka. Ko ɗum waɗi ko o jaawɗo fiyeede etee kala ajaande waalnde e dingiral, wiyetee ko kaari en; « kaari » oo ko kanko, « en » oo ko ɓe o wondata ɓee. Kono omo jogoo martaba e haralde makko, sabu kala nde ɓe mbaɗi diɗɗal, ko innde makko fooltotoo. Nanataa ko kaari en ngarii kadi. Kono omo ɓooya e dingiral tan jikkuuji makko ina mbayloo. Ko noon haa o wonta jontaaɗo. Joljole ko daawal gadanal e nder heblo suka e nder dingiral. Kala nde o fuɗɗii waylude jikku e faandaare gonaangal makko e dingiral, o waɗti hersude e faltaade ko boni e ko moƴƴi, ko foti haaleede e ko fotaani, mo o foti darodaade e mo o fotaani, ko ndeen o fuɗɗotoo wiyeede surga. SURGA Surga ko sagata to batte duuɓi walla semmbe mbo naataani hoɗannde. Ko renndo jolfuɓe inniri koo surga, ina seerti e firo ngo fulɓe ndokki helmere ndee. Jolfuɓe mbiyata surga ko mo ƴettu-ɗaa ina gollonoo maa aɗa yoɓa ɗum ; hay so tawii ko o baabiraaɗo. E nder renndo fulɓe noon, wiyatee surga ko jawtuɗo jolngo mo suwaa naatde hoɗannde. Helmere surga ndee horaaki won’de, tawa seekaa ko e baɗal surde e firo mum ɗiɗmo. E kelmeendi dingiral, surde ko jaggude mboomri njilliindi teddina ɗum waɗana ɗum geɗe jaRteteeɗe, walla haɗde surga garɗo sorbo hootde. E nder duusooji sukaaɓe rewɓe ina njoginoo gaatuleeje keewɗe ɗe ina kaɗira suka gorko garɗo sorbo hootde ; suuɗde paɗe mum, diftaade sakkoos mum…

Ko kanko wiyetee guuɗoowo jamma, suusa niɓɓe ndaardoowo Allah. E sahaa ɗo o yontaa ɗo, o nanataa so wonaa ko duƴƴe kaali, ko bawɗi mbiyi, ko boombi njaŋtatoo. E ooɗoo sahaa, tawata ko o yaltii tolno adan o, hono no joloowo waɗata nih. Denndaangal geɗe cewɗe ko wayi no weddaade kaaƴe, pijirlooji jolooɓe ko wayi no lanngaa-burlii, lanngaa-calambel, suuɗo-suuɗooru, sorsor, cet ekn, fof sooftat mo. Wonata e hakkille makko tan ko jotondirde e sukaaɓe rewɓe e ko abbitii e ɗuum. Sabu yiɗde mbo yonteede, o sikkata ko alaa kaalateeɗo so wonaa kanko. Ko ɗum waɗi o toppittoo tan ko sinkaade e suɗaade. E nder cinkal makko, eɗen teskoo heen omo heewi waɗde saayaande yuumre foppateende nebam, walla o tonoo yeesoode e coccorgal ɗo o woni fof nani e jiifa makko. Ina arana mbo nih sinkaade cinkal debbo : omo tuppoo walla o sokoo, o waɗa jubbol e hoore, ŋeñeme e nofru. Ɗum ɗoo fof ko yiɗde tan jeyeede e tato ɓe Suukara Sih wiyata ɓe : « Kummbu en Sammba en… dingiral gasii ; ko heddi fof ko « en ». Alaa ko woni faandaare makko e ooɗoo tolno so wonaa yo o tine, o ittanee geɗal e nder dingiral. Surgaaɓe noon sababuuji gaddooji ɗumen e dingiral ina keewi.

Ko ɗum waɗi, tuugnaade e ngonka maɓɓe, eɓe ndokkee inde ceertude laatatoode jammooje mabbe e nder dingiral. Deen inde pawii ko e jikkuuji joomum jikkii e faayiida mo rokki hoore mum e nder fedde mum.

Haa tonngoode aroore Hammee LIH

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments