Dingiral noon, ɓurnoo waawde nootiteede ko sahaa nde gese waalo coñaa, gawri naatti, tukamammbam belaa wadi. Oo sahaa, nde wonnoo tawata ko hurnoyinooɓe e luloyinooɓe fofngartii, golle ngustiima, tawa kadi haaranduru ina duumii, kala kirtiiɗo fooɗantoo ko dingiral. E oo sahaa, dingire ina njirwa, bawɗi ina mbela, surgaaji mbaɗa cinñel gujjo, mbaɗa baydi-yagga. Ko keɓtingol nokku oo kadi waɗi haa haala dingiral yaltataa dingiral mawɓe ngalaa heen geɗal, etee nawetaake jamaa, taƴataa enɗam.
Mawɗo kujjintooɗo e dingire woni mo ɓe mbiya ender jimɗi maɓɓe » Ñalnde mawɗo darii haali haala am Mate oon yejjitii ko waɗnoo Mawɗo bonɗo, ko haɗ maa miijaade Ñale fof saaŋiino boggol. » Walla ɓe ɓeyda heen e jimɗi goɗɗi » Mawɗo, ko a jibinɗo Miin ko mi jibinaaɗo yoo neenam. » Won ɗo ɓe mbiyata kadi e nder jimol maɓɓe, jimol ngol Baaba Maal yimtii : « kaawiis Allah e oo aduna hannde, Mawbe jooni nattii ɗaanaade Ɓe ɗaanatoo ko ɗoyngol gertooɗe Udda cuuɗi, mbaala e caaleeje Ɓe coppinoo ɓe nannda e jullaaje Korfinoo ɓe nannda e baasuuji Ɓe ƴetta noppi ɓe cukka e mbeddaaji Ɓe keɗoo golle boombi e surgaaɓe So yahii haa weetii janngo Ɓe ƴetta looɗe ɓe ndogana maayo Ɓe mbiya kaari yoo e ɓinngel kaari Kaɗti mi ɗaanaade »
Ɗii ɗoo jimɗi ina kollira dingiral ina woodi joomu- men, etee kala ko waali heen momtidtoo ko e niɓɓel jammaagu. Horaaki wonde tawa ko ndii ɗoo njuɓɓudi ittanndi suka geɗal waɗi Abdullaay Sih lollirɗo Suukara Sih wiyde : Woodi tan ko ko ummiidingiral feewi jamaa, kono alaa ko ummittoo jamaa feewa dingiral. Ɗum anndinta en tan ko nde neɗɗo ummotoo dingiral, tawata ko hakkille mum ɓenndii, eelto mum ɗiggii, fuɗɗiima faamde geɗe aduna, e waawde ɗoftaade sarɗiyeeji renndo. Haalde nguurndam dingiral noon fuɗɗotoo ko e haalde tolnooji gonɗi e sahaa gadiiɗo naatgol suka dingiral, haalde nguurndam wuurɓe e dingiral, gila e surgaaɓe haa e boombi, jokkondiral maɓɓe haa e gaatuleeje e taƴe hakkunde maɓɓe: sorbooji, surooji, duuso, jeewte, njimri e ngamri, sippirooji e pijirlooji maɓɓe, joljole kaalki maɓɓe e paykaaji… Ko ɗee geɗe tammbinoo nguurndam dingiral.
BETIRDE HAKKILLE SUKA
E nder renndo haalpulaaren haa teeŋti noon ɗo Fuuta Tooro ɗoo, suka koko sidetee gila ɗo fuɗɗotoo ɗo janngude haala haa ɗo o naatata hoɗannde. Ndeeɗoo jaŋde renndiyankaagal fawii ko e tolnooji ceertuɗi.
E ooɗoo sahaa kadi, kala keccuɗo ma to duuɓi won ko ɓur-maa anndude e geɗe renndo etee ko e seernaabe maa jeyetee. Ngooɗoo heblo arwaniiwo noon waɗatee ko e maale pijirlooji e hoddirde wonde gila e tiggu won ko suka foti janngude e renndo mum. Gila ɗo o fuuntatee omo yimanee : « Yummaa yahii jaaɓel So artoyii jaaɓel Addan maa njaaɓon Muccaa haa kaaraa » Ɗum firti ko gila ɗoo, suka oo waɗaama jamngel e nder callalal nguurndam mum. E nder ngooɗoo ɓeto hakkille noon, omo lelnanee bile e teppi keewɗi ngam ɓetde ƴellitgol terɗe makko tinirɗe, sabu gannde kollirii wonde suka faamirta ko memde, yiyde, nande e meeɗde. Ɗeeɗoo bile ɗe kaalaten ina wona to batte hito walla fawaade e ba- ɗal. So tawii ko to bannge hito, eɗen nanatnoo sagataaɓe ina kaala haala mbeñiika mbaɗka kelme nannditɗe, coomka ƴattooje, ɓe mbiya yoo suka mo ɓe ndaɗi ɗum faamamuya, reftu heen. Ɗum ko ngam jannginde suka oo teeyre e waawde hebindaade haala. Won ɗo ɓe mbiyatnoo : “Boɓel tun e dow dotel boɓel taanoo tun !”Be mbiya yo suka oo reftu heen. So suka oo diwii helmere wootere walla waklitii kelme ɗiɗi nannduɗe ɗee, konngol ngol wontata e mum ko ƴattoore etee ɗuum ina addana mo jaleede haa janngo e jam o waawa ƴeewtaade ko o haalata, nde o haalata e no o foti haalirde. Won ɗo ɓe mbiyatnoo kadi : « Ooy lelel hee, accu ɗo neene fitti juuli fof, pittaa coofaa ɗoon. Ooy neene hee, accu ɗo lelel fitti soofi fof, pittaa njuulaa ɗoon. » So suka oo weñtondirii kelme ɗee tan, ƴattoto neene mum, sukaaɓe ɓee njala mo heen haa o waɗ- ta miijtaade so omo haala.
Won bannge goɗɗo kadi ɓe mbiyata : « Doombi corii e galle kaaw, corkindiima galle kaaw, ƴettu-mi laɓal tuubakooɓe taƴ-mi kaake ndamndi kaaw » Kala nde suka oo meeɗi fuujaade haa ƴattii hoo- re mum, giƴiraaɓe mum ina njala ɗum haa waɗta heɗtaade e ɓetde haala. E bannge goɗɗo, aɗa nana ɓe mbiya suka yoo wiy : “Kaaw diwii palal, palal waɗi kiik, palal diwii kaaw, palal waɗi kiik” Won ɗo ɓe ngarata e suka tan ɓe mbiya ɗum : « Sammba Talkel yattiimaa ma ».So a teeyaani tan a budditat ƴattoore njofto-ɗaa. Etee kamɓe ɓe paanditii e Sammba Talkel ko Joomiraaɗo. Ɗumɗoo fof ko jannginde suka oo teeyre, waawde durnude miijo, etaade yuurnitaade coomiiɗi e haala. Sabu ngoon renndo ko renndo hito. So tawii ko to batte baɗal, surgaaɓe ina puuntiratnoo sukaaɓe tokosɓe wiyde ɗum en : So a ƴettii ñuuñu a taƴtii e hakkunde, a yettii ko heedi koo caggal a fawii ɗum e hofru maa, a fawii heen wahre maa, ma a nan mbawkon aljanna ina konnga. Kala nde suka oo waɗi ɗum, ñuuñu ngu fi- ɗat ɗum. Sabu ko fiɗata ko e ñuuñu woni ko caggal. Sabu aadee wonde ɗum tagoore yiɗnde humpitaade ko soomii e mbirniindi, suka oo daɗataa e wilde ndee so wonaa wooda ko heɓtii ɗum heen. E oon sahaa noon, dawde bonngol welaani kono ina weemtina. O waɗa ɗum winndannde geɗe aduna, o reentiroo ɗum ko arata.
Kala nde suka waawi anndude ko soomii e ɗee ɗoo bile fof tawata ko fuɗɗiima jogaade hakkille juurnittooɗo, baawɗo yeñtinde. Ko ɗo o naatanta cifti, tinndi e pijirlooji kahindiiɗi. Sahaa tinndi e daari ko daawal hade dingiral. Ngaal duɗal ko maamiraaɓe njannginta heen. Ko sahaa mo suka anndintee kaawisaaji coomiiɗi e renndooji mbirniindi. Tippondiral nguurndameeje ɗe njiydaani tago. Cifti ko sahaa refto pitti ɗi suka janngannoo e duɗal Maama. Ɗum yerondirta e renndo sanɗaaji ko e ko ɓe mbiyata jirgondiral
Hammee Aamadu LIH


