Yaakaare ina waɗaa e ñakko heso feewnaango ngam haɓde e ñawu joorngal (meneejiit) e Afrik Laboratuwaar “indien serum Institute of india Limited(SIIL)” wa- ɗooɓe wiɗto ngam feewnude ñakkooji e leɗɗe cafrooje to leydi Endo en, peewnii ñakko heso haɓoowo e ñawu joorngal. Ñakko ngo ƴeewndaama to leydi Maali, e to Gammbi.9eewngo ngo hollitii wonnde ñakko heso ngo ko feewna e anticorps (ko daɗndata ɓalndu) ina ɓuri fotde laabi 20 ko ñakko adanngo woodnoongo ngo gollata e ɓalndu neɗɗo. Ñakko heso ngo daɗndungol neɗɗo ma a wonoy duuɓi 12 haa 20 tawi ko ñakkannde wootereƊ ñakko ɓooyngo ngoo noon ko duuɓon seeɗa tan daɗndata , habri ɗum ko Doktoor LaForce, gardiiɗo Eɓɓaande Ñakko Joorngal. “Ñakko heso ngo ma a waaw haɓde e ñabbuuli joorngal, ɗi nganndu-ɗaa fotde duuɓi 100 ina nduumii e duunde nde”, ko Doktoor o haali ɗum. Ɗii ñabbuuli ɗi ceeraani e arde e leyɗeele noogaas, duuɓi sappo ha sappo e ɗiɗi fof ko ho ngarti kadi. “Foolde e njabbuuli joorngal ko huunde aamnotoonde e nder duuɓi seeɗa”, ko Dr La Force haali ɗum, o wiyi kadi ko lulngooji ñakko”ina poti saabaade daɗndugol dental e oon sahaa ñawu ngu foolee”. O wiyi kadi lulngo ñakko e nder 350 miliyoŋ aadee waawi waeede hakkunde hitaande 2008 e 2020. Caggal ƴeewngooli ɓaɗaaɗi e yimɓe ɓe duuɓi mum en tolnii 2 haa 29, ñakko ngo innaaka ngo taw maa fuɗɗo naatneede e maayirɗi 2008 to Burkina Faasoo. T
eskaama e dumunna gonaaɗo o , hono joorngal warii ko ɓuri 25 000 neɗɗo e nder duunde men Afrik nde. OMS ina huli ɓeydagol ñabu o ,hade wayde no waynoo e 1996-1997, mobbi diiwaan no woorunoo, yani e ko ɓuri 250 000 neɗɗo haa wari heen 25 000 aadee. Alla e wonde moƴƴo, yaakaare mawɗo ina e ngoo ñakko, yo o badin yaa ƴeewngo ngo gasa , ñakko ngoo saroo daɗ- na en sibu ina teskaa coggu mum ɓuri kadi newaade(0,40 dolaar ñakko fof) e coggu ñakko wooɗngo ngo, etee kadi ko kango ɓuri waawde daɗndude.
Mammadu Maamuudu Baal


