Yimɓe wonɓe e “ régime” kaas ndiyam (weer) ina ittana teemedere e nder teemedere mum en heege nder jamma. Holliri ɗum ko gootal e duɗe-jaaɓi-haaɗtirde Washington to Amerik. Ŋakkeende ndiyam e nder ɓalndu neɗɗo ina jeyaa e sababuuji garwani tampere e nder ñalawma. Won wiɗtooji kolliri wonde yarde ko ina tolnoo e weeruuji jeetati haa sappo ndiyam e nder ñalawma ina ustana neɗɗo ko ina tolnoo e 80% e ñabbuuli mum jowitiiɗi e muuso keeci walla muuso jokkorɗe.
Gustagol ndiyam e nder terɗe neɗɗo (ko ina tolnoo e 2%) ina jiiɓa hakkille aadee e sahaa daɓɓo, usta kattanɗe neɗɗo e kuɓindagol hiisa (mathématiques), usta kattanɗe mum miijaade so huccitii e ordinateer walla kaayit binndaaɗo. Yarde weeruuji joy ndiyam e nder ñalawma ina usta ko ina tolnoo e 45% keɓtagol ñawu nguɗu (nguɗu) tektokol mawngol neɗɗo, ina waawii ustude nguɗu enndu ko ina tolnoo e 79% e haɗde keɓtagol nguɗu basel taare ko ina tolnoo e 50%. Ko ɗum waɗi aɗa foti ƴeewtaade mbar aɗa yara ko potɗaa yarde e ñalawma kala.
Ina moƴƴi nganndaa sahaaji keniiɗi ɗi pot-ɗaa yarde ndiyam, ko huunde himmunde ! Yarde ndiyam e sahaaji toɗɗaaɗi ina ɓeyda nafoore mum e nder terɗe neɗɗo : weeruuji ɗiɗi ndiyam nde neɗɗo ummii subaka ina ɓeyda coftal terɗe nderndere ; walla weer gooto ndiyam capanɗe tati hojom ko adii ñaamde ina wallita dolgol moƴƴol ; walla weer ndiyam ko adii nde neɗɗo ɓuftotoo ina usta tasiyon ɗaɗi ; weer ndiyam ko adii nde neɗɗo lelotoo jamma ina usta keɓtagol peral ɓernde (ko wiyetee kiriis karjak).
Bookara Aaamdu Bah
Yoogaa ko e wittooji INSTITUT PASTEUR, (Unité génétique mycobactérienne 25-28, rue Dr Roux 75 724 PARIS Cedex15)


