Nuwaasoot ine waawi yoolaade ?
E duuɓi ɓennuɗi ɗii, ngalɗoo naamnal ine waawnoo kulɓinde, kono hannde wiɗtooji fof ko heen njowitii, gila e asiñooreeɓe, pelle hakkunde leyɗe, e laamu nguu e hoore mum. Kañji eɗi kawri : laamorgo Muritani jeyaa ko e gure ɓurɗe farwude, sabu tanaaji keewɗi : pusgu geec, doostagol powle, ile teeru e ƴergol diƴƴe nder leydi : kawritgol tanaaji fof ɗo gootel ngol alaa fof ɗo yiyaa so wonaa ɗoo, kulniingol !
Winndannde aroore ndee, renndinnde humpitooji ɗii fof, maa werlo heen yiyannde, daɗɗa peeje potɗe ummaneede.
Nuwaasoot mahaa ko he nokku mo tiiɗaani
Nde leydi ndii jeytotoo e 1960 ndee, ko ɗoo suɓaa yo won laamorgo. Hannde wiɗtooji ganndal dallinaaɗi ɗii fof ine kawri e farweende nokkuure ndee. Ko ɓuri heewde e wuro ngoo tolnondiri ko e geec, walla ɓuri ɗum lesɗude. Yanti heen, leydi ndii tiiɗaani, ndi jooɗii ko he tule ceenal, e sebkaaji (nokku cebooji), nder jooli hakkunde tule ceene. Alaa fof ɗo yortorde woodi ngam nawde diƴƴe, ɗo ndiyam ari fof jookoto.
Yanti heen ngel ɗoo geɗel teeŋtungel : tulde ceenal takko geec, faddorde nde Alla waɗani wuro ngoo, leefɗitii no feewi hannde, baŋ yoo baŋ ine waɗi naɗɗe ɗo ndiyam waawi rewrude.
Tanaaji nay (4) beeyooji dow Nuwaasoot
1. doostagol powle geec
Wiɗtooji karallaagal baɗanooɗi gila kitaale 2000 kollitii wonde mahngo Poor Cehilaagal (Port de l’Amitié) waylii no feewi yupporde wallere ndee : leydi nattii jooworaade bannge worgo Nuwaasoot, ɗuum waɗi tulde ceenal ndee leefɗitde, waɗde pusu ndiyam hulɓinaade.
2. Pusu geec ɓeydiima aaɓnaade
Ciimti jaagordu Taariindi e Booñ winndere (banke moñnjaal) e Tuugnorgal WACA kaalii laaɓtuka : pusu geec ine jooɗtoraa, sibu ine joganaa dalillaaji laaɓɗi.
Nokkuuji ɗo ndiyam waawi taccirde tulde ceenal ndee ine nganndaa. Won heen cukkaaɗi, won heen ŋaaɓiiɗi tawo. Ƴiiwoonde mawnde, walla ƴero maayo doolnungo, ine mbaawi yerƴude ndiyam ndiyam nder leeɗe wuro ngoo ɓurɗe lesɗude, haa arti noon hirnaange worgo wuro ngoo. Yonta men ine waawi hawrude e kujjitgol wuro ngoo, so alaa golle mawɗe ummanaa gila e jooni.
3. Ƴergol ndiyam ummortooɗam nder leydi
Ɗum jeyaa ko e kaawisaaji wonande laamorgo saahelnaawo : ƴergol ndiyam ummortooɗam nder leydi duuɓi capanɗe nay (40) hannde. Wiɗtooji diƴkaaƴewal (hydrogéologiques) njoopii heen ko sababuuji tati dowrowi :
- ɓeydagol koɗki teeru jaawngol ;
- ŋakkeende laylaytol senaare wuro kam e ndiyam ummortooɗam dow ;
- ƴergol geec. Ko ɗee geɗe tati haa nay caabii ƴergol ndiyam ummortooɗam nder leydi.
- So toɓii, ɗaam ndiyam nder leydi ƴerat, naata he laabi, e galleeji, boowe… ɓeyda ilam.
4. Toɓooli ɓurtuɗi e ŋakkeende gaawi
Toɓooli 2013, 2019 e 2022 kollii leefre laylaytol gaawi goodangol ngol, sibu hay so ko seeɗa toɓi, leeɗe e mbeddaaji wuro ngoo fof tuɗat. Tee toɓooli ko ɓeydoytooɗi e fawaade e baylagol nguli weeyo kuɓtodinngol.
Seerndi Nuwaasoot e gure jiimɗe e maayo goɗɗe ɗee, addani ɗum ɓurde farwude, ko tanaaji ɗii ndeggondirtaa he Nuwaasoot, ɗi tawtawtondirtu, ɗe ɓeydondira : Geec ine ƴera, powle ine naɗɗiɗa; ndiyam na ƴera, maayo nder leydi ine ɓeydoo; ndiyam toɓo ine deŋa sabu leydi ko kaarndi, leeɗe ɓurɗe farwude ɗee ɓuri hoɗeede.
Ɗum noon, Nuwaasoot ko wuro jookiingo hakkunde fiiltiingo Atalantik e ƴergol diƴƴe nderndere !
Tesko : Ekinokse (Equinoxes) lewru marse e lewru septammbar ko sahaaji ɗiɗi e hitaande ɗo jamma e ñalawma poti njuuteendi, ɗum ko bannge ganndal leydi. E ɗii ñalɗi, naange fuɗirta ko fuɗnaange beƴ, mutira hirnaange beƴ. Kadi alaa e nokkuuji leydi ndii, ummaade wuddu worgo haa wuddu rewo, mo naange yaynotaako.
———-
Naamne nay e jaabawuuli mum en
Hol ñalɗi ɓurɗi hulɓinaade ?
Ñalnde 21 mars 2007, w12 h55 (12h 55 mn e w 01 h09 (01h09mn) e ñalnde 28 settammbar 2007 w00 h26 (00h26).
Hol nokkuuji ɓurɗi hulɓinaade ?
So ɗum waɗii, ndiyam maa yupporo nokkuuji keewɗi, kono ɓurata fof yuppude ndiyam ko nokku keedɗo bannge worgo poor oo.
Hol ɗo bonannde nde tolnotoo ?
Diƴƴe ɗee e koye mum en mbonnaataa no feewi, sibu waraango ngoo heewataa doole nde tawnoo nokku oo ko bertiiɗo (fotɗo). Maa koɗorɗe keewɗe mbon, nde tawnoo mahdi mum en tiiɗaani. Ɓuri huleede ko ñabbuuli ilam ɗam jogori saabaade (ko nanndi e koleraa). Ma ɗum battin no feewi kadi to bannge faggudu, sibu ko ɓuri heewde e geɗe leydi ndii ko ɗoo pewjetee.
Hol ko foti waɗeede ?
Reende ko heddii e tulde ceenal ndee : waasde dognude e dow mayre otooji, waasde woppude jawdi ina dura huɗo fuɗoowo toon koo, waasde ittude toon ceenal walla kokiyaas. Ɗum yanta e golle potɗe ummaneede ngam dartinde doostagol powle geec ɗee.


