dimanche, janvier 11, 2026
Google search engine
JaɓɓordeDewalNjiyaagu : Rajo Muritani laɓɓinii Biraam

Njiyaagu : Rajo Muritani laɓɓinii Biraam

« So Alla jolaama bonɗe e baañoowo, wuurtata e mum ko teko ! »

Baawɗe Alla ! Yimɓe ina ngoni e duko sabu tan Biraam duppii huunde e defte Maalikeeje ɗe o yooɓtorii dagnude njiyaagu, laamu Muritani ina nanngi mо ina yiɗi fawde e makko kuugal, annduɓe Lislaam ɗiɗo ina mbinndi ngam hollitde ko Biraam yooɓtorii ɗee defte koo ina woodi, fotde laabi tati sariyaaji ina ƴettaa ngam haɗde njiyaagu, … mbiy-ɗen yimɓe ina ngoni e ngoon duko, rajo Muritani ina yuɓɓina jeewte cemmbinooje njiyaagu.

Ko ñalnde 9 sulyee 2012, depitee biyeteeɗo Muhammed el Mustafaa wul Bederdiin, jeyaaɗo e parti biyeteeɗo Dental Doole Ɓamtaare (UFP) ƴetti konngol e nder Sarɗirdu ngam ñiŋde ndeen yeewtere waɗanoonde hanki mum to Rajo Quraana, ɗo bismanooɗo heen oo waɗi winndannde mawnde, ngam faamninde hol no njulaagu jiyaaɓe foti Waɗireede. Kanko dipitee oo, o wiyi “ waɗde binndanɗe walla jeewte paatuɗe e njiyaagu, tawi kadi huutorii ko jaayɗe laamu, ko huunde nde fotaani jaɓeede, caggal nde sariya Muritani harmini jiyɗingol ”.

Ina gasa, so wonaano baɗtugol hakkille oo ɗoo depitee, yeewtere rajo ndee ɓenna tawa hay gooto waɗtaani heen hakkille. Ɗum noon ko haala makko kaa tintini heewɓe yeewtere rajo ndee waɗii. Ko ɗum addani fedde wiyeteende SOS-Esclaves yaltinde bayyinaango. Ina wiyaa heen : “ngal gollal jaambaraagal ina haandi e njettoor, sibu ngon-ɗen ko e renndo daɗaango ɗo njiyaagu tabitinirtee, dallinirtee Lismaam. Ɗum noon waɗtaa huunde dagiinde. Ко goonga noon, caggal nde sariya karminoowo ngal gollal ƴettaa e hitaande 2007, ina wayi no jaaynude ngal ko yaɓɓude sariya. Kono, laamu hannde nguu, yondikinaaki e nooynaade denndaangal baɗe njiyaagu jiytaaɗe, nawa ñaawoore, kono e ngu semmbina jeeyle dagnooje njiyaagu haa e nder jaaynirɗe laamu.

Tawi noon, wonaani hay lebbi tati ko laamu nguu holliti mettere mum mawnde, sabu Terɗe fedde IRA ina nduppi defte laawol Maalik, sibu mаɓɓе mettinde ko won ɓeen yimɓe diine ndagni njiyaagu koo. Ɓeen hollitnooɓe mette e ngañgu, ellee ina mbelaa ɗee jeewte rajo cemmbinooje njiyaagu. Ina teskaa nii wonde jaaynirɗe laamu ina keewi bismaade e jeewte mum en, yimɓe dowlinooɓe njiyaagu kam e baɗe jahdooje heen, haa arti noon е ngañu kinɗe, e cemmbingol njulaagu njogoram, tawi woni les ɗum doo fof ko ngañgu nguru ɓaleewu ».

Ko noon ne kadi APP mo Mesawuud wul Bulkeyri, hollitiri mettere mum e “ jeewte bayɗe nii e taƴooje enɗam, bonnooje ngootaagu ngenndi, sibu deggondiral majje e jaaynirɗe laamu ɗee, ɗeɓi wayde ko no yiɗde hollitde wonde, hay so tawii sariyaaji karminooji njiyaagu yettaama ne, haɗataa jiyaaɗe woodde, haɗataa yimɓe yeeyeede e jiyɗineede. »

Fedde wiyeteende IRA ndee, hono fedde Biraam ndee, yuɓɓinii diiño (sittin) do damal rajo Muritani ɗoo. Nde yaltinii kadi bayyinaango (15/07/12) ɗo nde hollitta weltaare mayre e ko Ahmed wul Ehel Dawud ittaa e golle mum koo, sibu “ maa ɗum haɗ heewɓe fuuynude walla semmbinde golle njiydingol ” kono kadi ɓe daɓɓi nde gardiiɗo rajooji ɗii (Rajo Muritani e rajo Quraana) ndiiwetee, pawee kuuge. Ɓe kolliti weltaare maɓɓe e ƴettugol 54 almaami hardaane, sibu, e miijo maɓɓe ” ɗunm maa wallit ustude ɓurondira gonngal hakkunde ceŋɗe renndo men ”. Ɓe kolliti kadi weltaare maɓɓe e haala Doktoor Sheex wul Seyn wul Limaam, tergal Diiso Lislaam toowngo, nde wiyata wonde “ alaa nafoore yiyi e janngingol ko laawol Maalik kaalata e njiyaagu koo ”. Ko noon kadi ɓе “najiri nde ɓe njiyi Ahmed wul Ehil Daawuud jamma 14 sulyee to tele Muritani, sibu ɗum wayi ko no hollitde wonde kuugal ngal o fawaa ngal ko haa nanee boyi laawii nayi tan, kono jaayɗe dowla oo maa njokku jannginde njiyaagu hay so hardaneeɓe mbelaaka ”.

E bayyinaango ɓe njaltinnoo ñalnde 10/07/12, ɓe mbiyi heen “ min njettii depiteе Mustafaa wul Bederdiin sabu mum ñiŋde nder parlemaa too, ndee ɗoo winndannde haaleteende ”.

Yeewtere rajo yooɓtoraande ndee, waɗnoo ko jamma 8 sulyee 2012, waktu 22ɓo to rajo Quraana. Jeewtoowo oo janngintunoo Muritaninaaɓe ko hol no yimɓe njeeyretee. E nder ɗuum, pelle daraniide jojjanɗe aadee kollitii wonde “ sariya winndere ndee ina haɗi haala mbaaka nii ” sibu ko haala “ njeddittooka aadeyaagal yimɓe, potndoowa aadee en e jawdi ”, ɗum noon, е wiyde mаɓɓе “ laamu Muritani yaɓɓii sariya winndereejo sabu mum yamirde jeeyngal cemmbinoowal njiyaagu ”.

Ko waawnoo heen wonde fof, Laawmu nguu ittii Ahmed wul Ehel Daawuud, baɗnooɗo yeewtere ndee, e poosto wonnoo oo, so disneteeɗo kalfinaaɗo ko faati e jangde lasliire to jaagordu Geɗe Lislaam. Ina sikkaa ko haala yeewtere makko ndee itti mo. Ngu yantini heen kadi ƴettude 54 almaami, haradaneeɓe kam en fof. Kono kadi, balɗe seeɗa caggal ɗuum, baɗnooɗo yeewtere ina jarfa njiyaagu oo, bismaama to tele… Mbar wonaa yiɗde wiyde yimɓe, o ittiraa tan ko haa “ nanee boy laawii na’i ”? Ina gasa tawa laamu nguu, hay so tawii haalaani, jaggiri yeewtere makko ndee, ko no huunde wallitoore wiyooɓe njiyaagu ina woodi e leydi hee. Heddii noon ko laamu nguu fotaani dartaade ɗoo, sibu ina wayi no ndee ɗoo yeewtere kam laɓɓinii Biraam, sibu nde goongɗinii ko o yooɓtorinoo defte Khaliil ɗee…

Bookara Aamadu Bah

RELATED ARTICLES

Njuulu jarnugol

Njuulu jarnugol

Njuulu mo sellaani

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments