NGAYNAAKA Jooni naaten e ngaynaaka ; naatiren ñalnde ngatamaare. Ngatamaare, ko ñalawma mawɗo e nder remooɓe e aynaаɓе. Ngatamaare ko ƴiiwoonde mawnde, seerndunde ceeɗu e ndunngu. Nde heewi ardude ko jamma ; hay sinno ende ara ñalawma ne heewaani. Ko nii kay nde sifortoo. So yahii haa ceeɗu daasiima, demminaare ndee ariima, demini ceettel yettiima, aynaaɓe puɗɗiima tohde, ñalnde heen ndoogu heewi ko ñaldude duule ina sara baane.
So yahii haa naange ngee mutii, aynaaɓe ɓee njofnii, ɓirii, njinnidii, ndaaƴii gooleeje, uddii hudumaaji, fuɗnaange ine maja, doole tawi dartaaki, ko nii tan woorata haa juuta. Ndoogu oo feŋa kaaƴe daneeje, majjeeji njokkondira, njiyaa ƴiiwoonde feŋa tugga e Siidi Aamel haa totta laamu Galammbo !
So ɓooyii, ɓaleeri ndii huyoo, ciifol danewol sakkoo ɗum. Keneeli mooyooji nduppitoo, ndeggina baade, ñippa nguli ceeɗu ! Ko nii waaldata haa jamma wajobina. Fina weeta, baltuɗe mbeeta oolaade, waameeji njokkondira, caaɗli nannga e ñaaruuje, ndoondoo teefeeji, ndeggina ngubbuuji, waraango jokkondira, beeli lattinoo, karaaje ngonta deeɓeele (reeɓelde), ceeweele ŋagginoo, ɓulli pusa, njuwta ngonta biidi ! Aynaaɓe fof pina saanga nde yahi haa gite laaɓi, ko adii puɗal. Naange oo ñalawma keso ! Ɓe naata e mbaalndiiji, ɓe ndaroo e nder gedduuji, ɓe ndadoo haa ɓe tiiɗa eɓe ummina korinooɗi, ɓe mballita pamari doole, ɓe njagga e laaceeje pappannooɗi e nder mbaalndiiji !
Ko nii tan ɓe ngoorata e nguun subakaagu ngatamaarankaagu. So yahii haa ñawlii seeɗa, ɓe kacitoo cahaandi e kosamal seeɗa, ɓe ƴetta cabbi maɓɓe ɓe njoɗɗina gosɗi ; ngam gosgol ko njooɓorka e nder ceeɗu ko adii ƴiiwoole. E nder oon dumunna, nder ceene ; ɓutto koo wonata ko e ñaaruuje. Koon duretaake jawdi. Daƴƴe hay sinno ina woodi goɗɗe, ɗeen ndarjaani ; ɗe ngalaa nafoore heewnde e nder gure Fulɓe.
So yahii haa wonii yontere caggal ngatamaare toɓnoonde seerndi ceeɗu e ndunngu, ñippunoonde nguli ceeɗu, lelnunoonde baale aynaaɓe, wonnoonde ñalawma jañnjo to remooɓe, wuurtinnoonde leydi caggal nde ndi maayi, hoortinnoonde jawdi e kullon ladde, ittunoonde mbooyiiji, reggini nguli ceeɗu ! Caggal yontere muumre, oon saanga njiyataa ko leɗɗe na mbilta, njiima e jalludi ndunngu, caŋuule piindat ooldi ɗe oolɗa, ɗe nannda e kaŋŋe, nay ina njawloo ɗe, ina mecca to ɗemɗe.
Commbe liirat gite aynaaɓe, gedde e paaɓi ŋaaka e deeɓeele, boloɓtoɓe ndeƴƴa e come njeedta, ngam ɗum fof ko e ceeɗu ŋeeleelu dillata, soornoo ndunngu.
E nder oon saanga, ladde fof yuumɗat, ɓооrnоо сomcol ndunngu, nde wilta nde guboo, nde holta, nde sukka caggal olgol ceeɗu, nde yeewta, nde heewa dille tagooje, hankadi heddoo huunde kala ne dilla e mayre, ne ɓulta, nde soñta, nde heewta nguurndam… En naatii e yontere ɗiɗmere, caggal ngatamaare. Hankadi jalluɗi huɗo ɓornii, nay mbaɗti ɓorde, ummiima e leɗɗe e daƴƴe e ngaadooje, ɗi mbaɗtii ɓorde e dow tule ceene, ɗi kiirta e doppe, e nder ñaaruuje ; tawi ɗi ñallatnoo ko e nder caaɗli, walla e nder ɓalji, wonande jeerinkooji. Waalankooji ñallatnooɗi e nder togge fof, kootii jeeri ; ɗi ƴeeŋtii e ñaaruuje eɗi njara e ceeweele. Hankadi kañji e beyi, kam e baali fof, mbaɗtii ɓorde e tuppe, eɗi cooma yoorko e hecco, ɗi njartoo toɓndoogam, ɗi nguuba bohi majji, ɗi ngutta kine e nder beeli. Aynaaɓe ina ndadii ndadtaaki, ine ndewi e majji, ngam hulde looruuji, walla hoto ɗi tilfaade, nde wonnoo demminaare ine heewi majjugol jawɗeele ; ɗii mbida, ɗiya mbeema.
MORSO. So ƴiiwoonde ɗiɗmere toɓtii caggal ngatamaare, nde lootii puɗi leydi, keccol mayre nanngii e keccol ngatamaare, nde yahi haa leydi ndii wuddi caggal looruuji, mbitiije cariima, kiiriire caakiima, capaton Alla naayii ngojjii e dow leydi, ngam ɗuum fof yaltata ko e ciltal yiiwoonde. E oon saanga, huɗo koo waɗtii weyaade, nay ɗii mbaɗtii fiilde, ɗi mbaɗtii rukkinde eɗi carta, ɗi kaara tawa ɗi ngoɗɗaani e nder ladde, heddoo yimɓe ina cura ɗi eɓe ndeppа. So tawno ko a darinooɗo oon saanga, maa nanatno eɓe njima tan, eɓe nguuɗa, ngam weltaare e weytaare, ngam ɓe kacitiima keddam haa ɓe kaari tawi ɓе cahaani lacciri maɓɓe, nde tawnoo oon saanga nay morsii ; jeece ɓultii eɗi keewi ɗoo, ɗi mbaɗtii ɓirtaade. Ɗi mbaɗtii dogtude eɗi kuuna, ɗi ndogtana gooleeje ; tawi tummbunooɗi ceeɗu e duñatnooɗi demminaare fof ɓesnii ; hudumaaji keewtii gooleeje ; ɓikkon Fulɓе mbaɗtii faddaade ina cura gooleeje ; rewɓe ne ndoondoo jaɓɓorɗe nawta ɗe galleeji. Korinooɗi fof ndartiima. Aynaaɓe mbaɗtii miijtaade buulel wuule, e goɗɗi coñtuɗi maaynooɗi ceeɗu ngoƴee ndunngu, jaadunooɗi e wofaare waameeji ndeggini jiibaaji mum en, gooleeje mum en ngonti baayeeji gafeteeɗi.
Aamadu Aan (Deftere »Waanditorde Gannde »


