mardi, janvier 13, 2026
Google search engine
JaɓɓordeGanndiwalGanndal Kuule Asamaan walla “Astoronomii” (3)

Ganndal Kuule Asamaan walla “Astoronomii” (3)

Eɗen njokka yaltinde deftere nde musiɗɗo men Umar Abdalla Wele wallifii, yowitiinde e ganndal weeyo. Eɗen njaakorii maa ɗum ɓey dan yimɓe ganndal, hokka ɗum en ɓeydaade faamde taariinde mum en, haa arti noon e “luggeendi” walla mbiyen “niɓɓe kammu” e kaawisaaji mum. Teskuyaaji mon noon ina coklaa no feewi.Fooyre Ɓamtaare.

NAANGE

Naange ko hoodere ɓurnde fof ɓadtaa de en. E nder ganndal kuule Kammu, naange ko hoodere. E nder Satonaange, ko kannge fof ɓuri mawnude: kono e nder aduna he, ene woodi koode ɓurɗe nde mawnude ɗo woɗɗi! Hon koode ɗe njiya ten jamma e nder kammu o, sinno eɗe ɓa dinoo en, ɗe laatortonoo e gite men kono naange nge wayi e men nii.

Wudduwol naange, hono ngoɗɗeeki tugguki hakkunde magge ter haa hawngo magge, ko Kilomeeteruuji 696 000! Wuddowol suudu, ko ngoɗɗeeki hakkun de jaalal suudu e lemlemol suudu ndu. Ko diidol dewngol ɗo jaalal suudu ndu kono fuɗɗi ko ɗo hakkunde suudu ɗo. Ko nii paa mirɗen wuddowol. Hon jaggooɓe noon hono wuddowol ko diidol hawngo e hawn go dewngol e hakkunde ter. Wuddowol naange ngol kaalaten ɗo ngol, ko fuɗɗaa de hakkunde naange ter, fayde to hawngo naange. Kiiɗoo ngoɗɗeki ko 696 000 km! Ɗum ma ɗeɓ sowaade ngoɗɗeeki hak kunde leydi e lewru laabi 2, ngasabu ngoɗɗeeki hakkunde leydi e lewru ko 384 400 Kilomeeter. Naange e hoyre mum ena waɗa yiiloo banngoo no kewal moti nii. Yiiloobanngoo magge haa nge arta ɗo nge wonnoo, wo nata ko balɗe men 30. Ɗum firti ko ñalaw ma kuurɗo to naange, ko lewru men!

Kaalɗen ɗoo noon ko yiiloo banngoo hakkunde naange, to reedu naange to (to ŋorol peccol to). To guddi naage to noonn, ñalawma kuurɗo ko balɗe men 25. (oɗon nganndi, moti so ena mottee, wuddu dow e wuddu les ɓuri yaawde taaraade kewal ngal e reedu moti o. Ko noon paamirton to gudde naange to, ñalawma kuurɗo ko ba lɗe men 25, tawi noon to reedu magge to, o, ɗum wonata ko balɗe men 30. Nganndee noon hade men ɓennude, naange e lewru e leydi e tagopeeje goɗɗe ɗe fof murliɗ no ñaayre murlere nii. Naange noon ɓuri mur liɗde. Naange alaa tagoore nde nge taarotoo nder Satonaange saka kitaale ena kaalee toon. Kala nde naange heedti e bannge e tagofeere, bannge tagofeere heddiinde nde wonata ko e jamma. To naange to, tawde banngeji ɗi fof ko naange, tawde banngeeji ɗi fof ena nulda caafe, ndeke toon jamma waawataa woo de. Wayi ko no fooyre nii, ɗo keedtuɗaa e mayre fof ko fooyre tan njiyataa, niɓɓere waawataa wonde e nder fooyre. No mbiynoɗen nii, naange ena waɗa yii loobanngoo no tagopeeje nii. Annduɓe geɗe koode mbiyi kadi, naange ena yaha, etee nge feewi ko e diiwaan gooto e adu na he. Njaaweeki yahdu magge ko 72 000 km e waktu fof. Ɗum ko Alla jom Naange o adii wiyde e nder deftere mum : naange e lewru ena njaha, gootel fof e laawol mum.

Nduu yahdu noon, wonaa ko njiyaten e nge ummoo fuɗnaange e nge mutoya hir naange, ɗo wonaa kannge yahata kono ko leydi yiilotoo no mbiyrunoɗen nii. Ciftoree yeru mo ndokkunoɗen ko fayti e jolɗo e oto. Eɗen nganndi kam leɗɗe dariiɗe bir totooɗe oto ena payi caggal, wonaa ka ñum en ɗooftotoo ena ndoga, ko oto o do gata. Eɗen mbaawi wiyde ɗum, ko hoom ti gite. Ko neɗɗo ndaarata e aduna sikka ko nii, tawa wonaa noon ene heewi: sahaa so nguleeki heewii, yimɓe ena keewi yiyde ndiyam walla beeli e boowal goɗɗungal: ko ɗuum mbiyaten “ɓiɓɓe naange”. E ngoɗɗeeki, laatotoo e gite men ko ndiyam, walla weendu, aɗa ɓeydoo ɓadaade tan, e ɗum ɓeydoo woɗɗitaade. Ndiyam alaa ɗoon, ɗum ko fuuti gite. Ndoken ɗo yeruuji goɗɗi, ƴeewen e koye men mawneeki lewru e naange: kala jiyɗo naange walla lewru e gite mum, wiyata ko no ɗum wayi famɗude nii, yimɓe tato ena mbaawi ɗum roondaade! Wallaay waɗi ɗum noon ko woɗɗude! Sabu ƴeewee laa na ndiwoowa, so ka diwii haa ka heɓoyii hedde kilomeeteruuji 9 dow, jiyɗo ɗum fof wiyata ko hay so cukalel ena waawi ɗum mofde e naafki. Kono ƴeewee bajo so ka juuriima! Ɠeewee no ka wayi mawnude! Aka waawi jolnude 100 neɗɗo ka nawa ɗum en wuro e wuro tawa ka warñaani! Aɗa anndi kam, aan mo a waawaa roon daade sagataaɓe sappo, a waawataa roondaande laa na jolnuka saga taaɓe 100! Hay so ko a ñiiwa!

Laana wonii kilomeeteruuji 9 dow, a sik kii aɗa waawi ɗum roondade, ka juuriima, a yiyi ma ka fot e huɓeere. Kibaaru noon le wru ndu cikkataa tato ene mbaawi roon daade wonndu 384 400 km dow, so ndu tellinooma hol no ndu fotatnoo? Naange woɗɗunge en ko foti e 149 600 000 km dow, ɓurnge laana ndiwoowa ngonka kilo omeeteruuji 9 dow, aɗa sikka ma a taw tato ena mbaawi ɗum roondaade na? Anndu, ngee naange laatotoonge e gite men no cuurel nii, no buuɗel boɗowel nii, ngel cik kataa aɗa waawi mooftude nder huɓeere, ɓuri leydi ndi nguurɗen e dow mum ndi mawnude laabi 332 000. Leydi ndi nguurɗen e dow mum ndi enen yimɓe, maaje, kaaƴe, gila ɗo ngonɗaa ɗo fof haa ɗo mbaawɗaa miijaade e nokkuji ɓurɗi woɗɗude e dow duunde Baaba Aadama nde, tuggi Muritani haa Amerik, haa Sapoŋ haa Ostaraali, haa Inndo, haa Riis, haa ɗo mbaawɗaa miijaade fof, so hono mum en ndenndii haa ngonii 332 000, ko ndeen ponndatee e naange. Kala ko woni e kammu he, gila e tago peeje haa e lebbi, haa e koode mum, fof ena ndilla, ena njaha. Alaa fof ko darii cot ɗo gootel.

Umar Abdalla Wele

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments