jeudi, janvier 15, 2026
Google search engine
JaɓɓordeFagguduKeɓtugol jawdi buur

Keɓtugol jawdi buur

Siidi El Muttaar wul Naaji, meeɗnooɗo ardaade Banke Santaraal Muritani (BCM) ina yooɓtoraa majjere 24 miliyaar ugiyya saanga nde ardiibanke o hakkunde hitaande 2000 e 2002. Heen miliyaaruuji 10 ko toownaari (intereeji), ɗum firti ko hoorejawdi nde ko 14 miliyaar wonnoo. Ko ɗiin 14 miliyaarnjollanoo ekonte ganndiraade “  konte baleeje >  ” (caisse noire) cosanoode gila e yonta Muttaar wul Daddaa : ɗee mbadiranoo ko huuɓnude soklaaji won ɗeen sirriyankooje biyeteede ” Sirru Dowla  ”. Tonngoode konte ko 5702900. Kono nde yahnoo haa ɓooyi ɗe mbaɗti huutoreede ngam mooftude kaalisaaji baɗɗi luural, hade mum neldeede bankeeji tokoosi ɗi : huunde e ɗiin bankeeji woodii ko keɓi e oo ɗoo kaalis “majjuɗo ”, walla rewrii e mum en feewde e yimɓe teelduɓe.

Ko ɗum addani huundee gollooɓe faggudu (hommes d’affaires en) noddeede to Polis kalfinaaɗo anket o, ngam naamneede. Sikkaaɓe e oo doosiyee njettiima hannde e yimɓe 30. ina waɗi heen jaayndiyankooɓe. Ina wiyee ko ɓe ɗoo gollooɓe faggudu noddaa to wiɗtooɓe to ko Muhammed wul Buamatu gardiiɗo GBM, Muhammed I Abdallaahi wul Abdallaahi (MAOA) mo BAMIS e Iselmu wul Tajdiin mo BCI e Ahmed Saalem wul Buuna Muttaar mo BADH e Siidi Muhammed wul Hasidigar gardinooɗo ko fayti e hiisaaji to BCM saanga nde geɗe ɗe mbaɗi nde, Muhammed wul Amar, kam ne ko toon wonnoo kalfinaaɗo kalfinaaɗo ko fayti e eɓɓaaɗe. Kono kamɓe kala ɓe ɗaccitaa caggal nde ɓe keɗtaa. Ina wiyee gardiiɗo banke BCI o, hono Iselmu wul Tajidiin yoɓii miliyaaruuji ɗiɗi e 200 miliyoŋ ñalnde altine 23/11/09 nde. Ina wayi no ko maslahaa dañaaɗo hakkunde maɓɓe e wiɗtooɓe ɓee : ɓe njoɓa ɓe kisa.

So tawii oon maslahaa ina woodi, firti ko won ko mumaa wonande denndaangal ɓee ɗoo gollooɓe faggudu wallitnooɓe kuudetaa o, mballiti kadi Asiis nde woni kanndidaa e woote nde. Won wiyɓe : “ so tawii Tajidiin alaa ko ñaami, laamu fotaani wiyde yo ruttu kaalis mo o ñaamaani ; so tawii noon ko o ñaamɗo kaalis, yoɓde ndee tan fotaani yonde  ”. Ɓe ɓeydi heen so tawii ko ɗii ɗoo maslahaaji won heen mbaɗantee, firti ko yimɓe ɓee potndaaka : “sariya wonande miskineeɓe ɓee ɓe ngalaa doole ɓee, jawdi mum en heɓtee, cokee, koynee, e sariya wonande joom en doole en, ɓe nganndu-ɗaa hay so tawii jawdi mum en wonaa laaɓndi ina mbaawi ɗum soodtirde wellitaare mum en, mbaasa sokeede, alaa ko haali ñaaweede ”.

Bookara Aamadu Bah

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments