samedi, octobre 18, 2025
Google search engine

DOROG

DOROG, en nganndaani tawo holi ngaal ɗemngal, kono ɗemɗe keewɗe ina kawri ko ngeɗon ndiftotookon hakkille aadee, haa naatna ɗum e jamaanu goɗɗo, ko ina addana ɗum waɗde geɗe ɗe heboraano waɗde e sahaa nde wondi e hakkille mo joomiraaɗo loowi ɗum oo.

Ko ɗum waɗi heewi huutoraade ɗum tan ko wujjooɓe, warkoyeeɓe, teeɗtooɓe maa yaɓɓooɓe laabi sariya, ko wayi no ummanaade follude laamuuji piilaaɗi e laabi demokarasii. E yiɗde raɓɓiɗinde haala tan, ko geɗe birnooje hakkille neɗɗo, ko ina ɓeydana ɗum cuusal e semmbe haa waɗa ko fotaani waɗde e sahaa nde wondi e hakkille mum. E ɗum heewi eddaaji noon, won ko waɗaa poɗɗe walla coneele, won heen nii ko woni puɗi joorneteeɗi ina cimmee ; heen huunde fof e tolno bonannde mum (ko wayi no kokkayiin, heroyiin maa karak  ngari dow) e ko ari les mum, yeru chanvre indien, hachich ekn… Hay njaru mum fawii ko e sifaa heen edda kala. Kono kadi won heen eddaaji ina teskaa ina peertina hakkille, walla won heen nii ina kuutoree e nokkuuji cafrirɗe (dispaaseeruuji maa lopitaaluuji) e ndeenka haralleeɓe, ɗiin nokkuuji e jamirooje mum en (sabu ko ɗum feewni fof ina waawi bonnude ko ɓuri ɗum).

Kono enen, ɓuri wonde ngoƴa men ko e ɗee ɗoo balɗe, haala poɗɗe biyeteeɗe « Hallucinogène » (duuytinooje) (ko poɗɗe safaara kono won ɗo kuutorogol mum  tolnotoo hiisetee ko dorog) dillinii leydi ndii no feewi sabu jaayɗeeli habrude en wonde sanndarmori leydi ndii heɓii nanngude yimɓe heewɓe (32) sabu tawde ɗum en ina naatni  ɗum e nder leydi tawi rewaani laawol. Teskaa ko won ɗiin farmasiiji e manngasinaaji farmasiiji e nder wuro Nuwaasoot njogii ɗum ina njeya ɗum, walla nii njuloyoo ɗum caggal leyɗeele catiiɗe en ɗee ko wayi no Mali, Maruk, Alaseri…

Nanngaaɓe heen ɓee, won heen ɓe ɗemɗe mum en puɗɗii tonngiteede, kolliti ko wonde ittoytunoo ɗum ko leydi mbiyeteendi « Enndo, ndewna ɗum boowal laaɗe diwooje Nuwaasoot hono Oumtoumsy e ballal duwaan Muritaninaajo » kono wonaa toon tan, sabu won ko ummortonoo ɓe leydi Siin rewrude geeƴ e laaɗe ndiyam (batooji). Haa jooni e nder sirruuji ɗi ɓe caakti, ɗum aratnoo ko ina fiɓaa e mbuusuuji, heen mbuus fof njaru mum ina tolnoyoo e 7 000 ugiya ɓooyɗo oo, etee heen gooto e maɓɓe heɓtinii wonde yeeyii 40 000 mbuus, kiiso-ɗon no ɗum fotoyta e kaalis. Tesko-ɗon kadi ɗum ɗoo fof ina yahdi e njulaagu leɗɗe safaara buntuɗe, firti ko cafrorto-ɗen koo wontii semmu tawde wonii leɗɗe ɗe coodataten ɗee ko cuuytuɗe. Ɗum jiidaani eɓe tawraa ko ina ɓura miliyoŋ dolaar kaalis ñemmbaaɗo, yantude e CFA e Oroo. Ko hulɓinii e naatgol dorog e leydi men ko naatgol mum e weeyo cukaagu, teeŋti noon e duɗe janngirɗe, soomaa e nder tanngaleeje mbele ina ɓeydoo jarribaade sukaaɓe ɓee, ɗum fof ina ɓeydi ŋakkeende kisal e nder leydi, teeŋti noon e Nuwaasoot e Nuwaadiibu, ñalnde fof maa wood ɗo nanaa sukaaɓe piyndirii laɓɓe, ɓee ƴaaɓiima galleeji janani, cakkiima sukaaɓe rewɓe, ɓee tawaama ina mbaraa ina mberlaa e mbeddaaji ekn…

Taarik dorog wonaa hikka fuɗɗii e nder Muritani, sabu so oɗon ciftora, e hitaande 1996, haala mum jaaytanooma no feewi e nder leydi hee : e oon sahaa ko lollirnooɗo AM, Senegaalnaajo naatnuoo ɗum ɗoo e nder leydi hee, dorog biyeteeɗo kokayin oo. Caggal nde o nanngaa o holliti to losko too ko amo jotondiri e yoga e ardiiɓe polis leydi ndii, ɗoo e nder wuro Nuwaasoot, yoga e komiseeruuji tuumaa heen, haa nii nanngaa, gooto e maɓɓe nii keɓnooɗo nanngude yummum AM (won ko resndanoo heen), nde naamnitaa hol to waɗi ɗum, jaabtii ko « yooli ɗum e nder foos kabine ». Ɗo rewanoo fof, tawaa ko yimɓe heewɓe ina moddi heen tawi ko yontaaɓe e nder leydi hee, wattindi tan ko haala kaa deƴƴaa sabu ñaawooɓe wiyde « losko waɗaango ngoo rewaani laawol to bannge sariya », safaara mum wonti ko poliseeji ɗii fof ngoppitaa,  AM e hoore mum daɗi e bone kasoo, ɗaccitaa jokkii e haaju mum. Ko haawnii ko heen kay ko poliseeji nannganooɗi heen ɗii kala, yoga heen nduttinaa e golle mum en, won heen nii haa e ñalawma hannde oo ina koonii nder njuɓɓudi kisal leydi ndii.

Kono ko tenngiti ngal  dow waɗiino ɗoo e nder leydi hee, abiyoŋ juurinooɗo Nuwaadiibu e hitaande 2007 ina rimndi dorog jonɗo ina wiyee ko ɗum kokayiin, poliseeji oon diwaan e won e  duwañeeji ina tuumaa heen ko kam en newni ɗum. Ɗum hawri ko e jamaanu laamu Sidi wul Seek Abdallaahi, o heɓii darnude goomu hoolaaɓe seettanaaɓe nuunɗal, yo losku ko kewi toon koo. Ɓeen keɓii waɗande mo pillitol laaɓtungol ngol meeɗaa yettaade mo (maataw won ɗo saggi e juuɗe dergitnooɓe mo). Won e saabiinooɓe gargol ooɗoo abiyoŋ keɓnoo dogdude e yumre moƴƴere e dorog hee, naatnoyi ɗum Maruk, nanngaa toon ñaawaa, cokaa, caggal ɗuum leydi Muritani ɗaɓɓiri Maruk yo ngartir mo ɗoo e nder leydi hee, o sokee ɗoo. O artiraa  ɗoon e ɗoon, o ɗaccitaa o yahi e haajuuji makko.

So tawii e ñallunge hannde ngee Muritani nanngiraa kono nehaande ɗo dorog yirlotoo feewde nii e nokkuuji goɗɗi, ko nanetenoo nokkuuji goɗɗi teeŋti noon Ameriik bannge worgo ko wayi no Kolommbi en, walla won e nokkuuji Aasi, yeru Afganistaa en, ɗo dorog waɗtanoo faggo waawngo huutoreede e sippirooji politigi ngam heɓtude laamuuji. Yo a taw innde Muritani heboraani yantude e ɗiin dowlaaji, ɓeydoo aybude, yanta e innde bonnde nde lolliri e ko yowitii e baasgol hormaade  jojjanɗi aadee. Ko kewi hikka e hijjoore Muritaninaaɓe ina seedtina ɗum, tawde hajjiyankooɓe men kawrii e ko meeɗa hawrude e nder makka, so tellaade e abiyoŋaaji tan, dawaaɗi cusooji dorog taarii ɗum en, kañum en e kaake mum en, hay so tawii alaa ko tawaa e maɓɓe ne, ɗum ko ayiiba leydi ndii, etee saabii ɗum ko kewkewe ɗee ɗoo balɗe e nder leydi hee.

Ɗum fof ina hollira tan wonde ko pelle waɗboniiɓe e nder leydi hee jokkondirɓe e waɗboniiɓe caggal leydi mbaɗdi junngo e faandu ngam mooɓde dañal keewngal e mudda daɓɓo; hay so noon ɗum hebori ko yooɓaade pittaali ɓiɓɓe ngenndi. Won ngaal dañal hannde e nder Muritani : mahdiiji  cuppittooɗi ɗi ndartotaako ellee « pedane powbi » saanga ndunngu, ɗii otooji jontaaɗi no « korndolli », wonaa mehre addi ɗum en ? Yo Alla faabo Muritani e ɓesngu mum !

Maamuudu Haaruuna Joop

RELATED ARTICLES

LAISSER UN COMMENTAIRE

S'il vous plaît entrez votre commentaire!
S'il vous plaît entrez votre nom ici

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments