
Juutagol siiwtirde ndiyam to Beni Naaj : maa wallu kuuɓnangol Nuwaasoot ndiyam
He darorɗe lewru ut (juko) 2025, laamu Mauritani hurmbitii siiwtirde ndiyam Beni Naaj. Mahi nde ko fedde jokkiinde e PowerChina. Siiwtirde ndee ine waɗi mbalkaaji jeegom jinditorɗi baawɗi nawde 255 000 m³/ñalawma. Ande siiwta no moƴƴi ndiyam Maayo mawngo ngoo, nde usta no feewi diƴƴere mum. Ine yaakoraa kuuɓnangol Nuwaasoot ndiyam taƴondirtaa hankadi.
Mbayliigaaji jaagorɗe ngam ƴellitde cewle yakawere hesɗittoonde
He batu jaagorɗe ñalnde 12 ut 2025, laamu Muritani jaɓii mbayliigaaji nder ceŋɗe farmasi e duwaan, kadi ɓennini eɓɓaaɗe kese paatuɗe e yakawere hesɗittoonde — ɗum fof ko sabu yiɗde hesɗinde njuɓɓudi laamu kam e senngo yakawere.

Keɓtingol lanndaaji dawrugol -Keewal politik
Ñalnde 19 ut, lanndaaji joy kesi keɓii yamiroore keɓtingol mum en, caggal nde kuuɓni sarɗiiji njaatigaagal : 5 000 siifannde ummoriiɗe e ko famɗi fof diiwe 8 nder diiwe 12 leydi ndii (yantude e Nuwaasoot). Ardiiɓe ɗii ɗoo lanndaaji njeyaa kañum en fof ko he leñol gootol. Ɗuum addani yimɓe naamnitaade mbele keewal ine teskaa ?
Coobagol he geɗe aadee to tuddunde Mbera — Abidiin, cafroowo dariiɗo
Ñalnde 19 ut, ñalngu winndere paabagol yimɓe, Fedde Cellal Winndere (OMS) wonande Afrik holliti Abidiin wul Sidewa, cafroowo to tuddunde mooliiɓe Mbeera, he Muritani. Gila abril 2024 o gollotoo ko he nokku lawagol malinaaɓe hesɓe arooɓe ɗoon : ƴeewndagol cellal, njiylawu bon-nguuraagu, pesgol sukaaɓe ɓe meeɗaa fesaade, e hirjino renndo — ko ɗee geɗe fof ngaddani maayɗeele ustaade no moƴƴi he tuddunde hee.
O ɓuri daranaade fof ko hare faade e ñabbuuli keɓtotooɗi yimɓe farwuɓe (ñawbuuli foofaandu, jontinooje, ndogu reedu, came, teeŋti noon bon-nguuraagu — ngu ŋakkeende safaara, ŋakkeende ndiyam, e ŋakkeende nguura moƴƴa ɓeydata).
Ngal ɗoo seedanfaagal laaɓtungal memii no feewi Abidiin: He 2022, o wallii debbo cowiiɗo, mooliiɗo, tampunooɗo, joñiiɗo, gondunooɗo e sukaaɓe ɗiɗo ŋakkaaɓe nguura. Caggal nde o heɗii mo, o jaɓni mo nder hurum, toppitaade mo haa o jibina. Kisa o jbini he nder jam e cellal, ɓiyngel makko ine selli. Ɗum ɗoo ine holla njurum e hoolaare, e darnde makko ɗo o woni ɗoo.

Kuppugol enternet sahaa kawgelaaji — Baɗte mawɗe nder golle yimɓe.
Lewru sulyee (morso) 2025, hawriti ko e kawgelaaji joofnirde hitaande jaŋde. Laamu felliti taƴde enternet ngam haɓde e nguyka. Ɗuum haljinii no feewi gostondire njulaagu, haa arti jokkondire pelle njulaagu dewratnooɗe e geese ɗee. Ngool dartingol ɓuri bonnande ko gollooɓe tato ɓurɓe mawnude ɓee — Mauritel, Chinguitel et Mattel — sibu ngol haɗii miliŋaaji keewɗi huutorɓe seŋoraade keɓe dirtal (données mobiles).