Ina waɗa sahaa, ndoogu feññina koode ɗe laaceeje juutɗe. Ko ɗe poti wonde ?
Hoodere laaciire, ko ɓooɗde ndiyam penndiɗam e punndi weeyo, rewata ko laawol mum keeringol, ngol jiida e laabi koode e tagopeeje, sabu ina waɗa sahaa ɓadoo naange tigirigi, sahaa goɗɗo woɗɗitoo nge haa wafoya.
Sahaa mbo laaciire roondii naage oo, diƴƴe punndi e gaasuuji ngonata ko e eggude nde, sabu nguleeki e henndu naange, ɗuum wontata laaci kii. Njuuteeki makki ina tolnoo e miliyoŋaaji 30 haa 80 kilomeeteer.
Laaciire ko hoodere waɗnde saayaande, hoore e laaci. Hoore ndee ko ndiyam penndiɗam ɓuri heewde e mum (hedde 50%) e huunde e gaasuuji penndiiɗi goɗɗi. Saayaande ndee ko gaas e punndi ndi naange laawi, waɗi saayaande mawnde e dow hoore hoodere ndee, ina tolnoo e 50 000 haa 250 000 kilomeeteer. Laaci kii ko tergal ɓurngal laaɓtude e juutde kadi ko gaasuuji e punndi.
Laaciire ina wirnoo duuɓi keewɗi hade mum artude, etee nde wonaa wootere, eɗe keewi e ndeer satonaange, ɓuri heen lollude ko wiyeteende Haalii, nde sakkitii yiyeede ko hitaande 1986, nde artoyta ko hitaande 2061, so gooto e men taganaama yiytude nde, tawata ko naywi, sabu ende wirnoyoo duuɓi 76, goɗɗe ina mbirnoyoo duuɓi 558 306. Ɓurnde famɗude ko wirnotoo ko duuɓi 3 e huunde.
Ndeento-ɗee faayondirde laaciire e koode ciirtotooɗe jamma, ɗuum wonaa koode nii ko kaaƴe ɓole.
Hammadi Jah (facebook)
Ɓeyden e winndannde Hammadi Jah ndee, winndannɗe njaltinno-ɗen e Fooyre Ɓamtaare tonngoode 20, sulyee-settaambar 1985, yowitiinde e hoodere-laaci Halley. Tiitoonde ndeen winndannde wonnoo ko : “Mate eɗen njogori yiyde hoodere laaci Halley ?”
E ko annduɓe mbattindii saaktude, HLHalley weleta yiyde ko e dumunnaaji ɗiɗi : ñalnde 27 noowammbar 1985, e ñalnde 11 abriil 1986. Kono tan ene wonɓe rewo ŋorol peccol leydi ɓee, en ngalaa “saas” yiyde nde no haanirta nii. Ittaataa, e no ɓe mbiyri, kala jogiɗo lonngorɗe moƴƴe, maa waaw seedaade nde e maayirɗe noowammbar 1985. E nder lewru desaambar 1985 e nde fota waawde seedorede yitere hakkunde moɓe koode … Kono tan nde nde welata yeeɓde ndee, hedde 15 marsa 1986 tawata ko nde lesɗi no feewi. So nde feeñtoyii, maa yitere waaw seedoraade nde no haanirta nii kono ko wonande wonɓe worgo ŋorol peccol (ko anndi e Ostaralinaaɓe e Afrik worgonaaɓe e amerik worgonaaɓe ekn …). Ndeke ko yaakoranoo koo ina waawi waasde huuɓde ngati ƴeewirɗe mawɗe ɗee fof ngoni ko rewo (Orop, Amerik…). Kono tan haawnaaki “nulaaɓe” men weeyo cooytina jikke oo, sibu e oo sahaa laaɗe wiɗto joy ina poti jaɓɓoyaade nde e deeydude e mayre ngam sunnaade nde : gootel oropnaawel, ɗiɗon sowiyetnaawon, e ɗiɗon sapponeewon, e lewru marse 1986.
HL-Halleywaynotoo saraaji leydi ko e lewru mee 1986. Haawnaaki guurɗo haa hitaande 2062 fof nanta haala mayre.
Hoodere laaci Halley ɓuri koodelaaci ɗee kala darjude e anndeede. Feccere hakkundeewol bolol mayre ina ɓeta miliyaaruuji 2 e 700 miliyoŋ kiloomeeteer. So nde ummiima e nokku, nde reftata ɗoon ko duuɓi 76 caggal ɗuum.
Ɓeto jolɗe hakkunde laaciire Halley e nange e leydi
- Yolnde hakkunde Hoodere Laaci Halley (HLH) e naange : 149 598 500 km
- Yolnde hakunde HLH e leydi ñalnde 27 noowammbar 1985 : 92 751 070 km
- Yolnde hakkunde HLH e leydi ñalnde 11 abriil 1986 : 62 831 370 km
- Yolnde ɓurnde famɗude ɓilotoonde hakkunde HLH e naange : 86 767 130 km
- Yolnde ɓurnde mawnude hakkunde HLH e naange 528 531 000 000 000 km
Bookara Aamadu Bah


