jeudi, novembre 13, 2025
Google search engine
JaɓɓordeGanndiwalAadi hakkunde hoodere-laaci “ISON” e naange

Aadi hakkunde hoodere-laaci “ISON” e naange

Tesko : ko arata koo winndaa ko ñalnde 27/11/2013, hade hooderelaaci ndee ɓallaade naange.

Hoodere-laaci ISON e naange ndokkondiriino aadi ñalnde 28 noowammbar 2013. Ndee hoodere laaci noon ummii ko to woɗɗi saɗne, sibu ko to ruulde wiyeteende Oort, nde nganndu-ɗaa hakkunde mum e men ina wona hitaande-annoore (10 000 miliyaar kiloomeeteer), ɗum firti ko so a torsii ɗoo ampul maa, annoore mum ina doga hitaande (balɗe 365) nde yettoo toon. Ko goonga noon, ISON wirtoto naange tan, wirtungo woɗɗungo, sibu oon sahaa ko ina ɓura miliyoŋ kiloomeeteer ina ɓilii hakkunde majje (1,1 miliyoŋ kiloomeeteer), kono enen kam mbiyaten ko nde ɓalliima naange no feewi, sibu kayre ɓuri en ɓadaade ɗum laabi 150. Ko ɗum waɗi nde rewata ko e nokku mo nguleeki mum waawi ɓurde 2 700°C (100°C fasnata ndiyam) !

So a reenaaki, hoore ISON ɓoroto. Hol ko ɓorata ɗum ? Ɓorata ɗum ko nguleeki naange, sibu ko galaas fottata ɗoon e jaynge. Maa wonii ISON fusii, walla mbiyen saayii, maa wonii, so nde daɗii heen, nde yahda e annoore mawnde no feewi. Oon sahaa, so nde daɗii heen (koode-laaci keewɗe ndaɗii heen), ma nde yayno haa mbaawen seedoraade yitere mehre so nde reftii saraaji Leydi men ndii ñalnde 26 desaambar 2013. Oon sahaa 64 miliyoŋ kiloomeeteer ina ɓilii hakkunde men e mayre. Caggal ɗuum, ñalnde 14 e 15 saawiyee 2014, maa Leydi men ndii rew saraaji bolol mayre. Oon sahaa eɗen mbaawi yiyde “punndi” mayre, ɗum woni ko mbiyaten “koode ciirtotooɗe” koo. En mbiyiino wonde hoodere laaci-Halley yillotoo en ko laawol gootol duuɓi 76 fof, ndeke Halley ina heewi e men koyɗe. Waɗi en wiyde noon, ko ISON yillotoo en ko laawol gootol duuɓi 900 000 kala !!!

Kono kadi ina waawi kawral hakkunde ISON e naange ngal wona bonngal no feewi, hoore ISON fuccitoo, saroo, saakoo… Ko ɗuum annduɓe ɓee nduwii, mbele aɓe mbaawa huuñitaade hol ko woni tigi e “ngaanndi” koode-laaci. Kono ɗuum haa janngo ma mi haalan on no jogori wayde… ISON noon ko yiytaa ɓooyaani hay dara sibu ko ñalnde 21 settaambar 2012 tan, to Riisi, to nokku ganndal ine wiyee “International ScientificOptical Network ( ISON )”. Ko oon nokku hoodere-laaci ndee inniraa. Njaanjeendi mayre ko hedde kiloomeeteruuji 5. Teddeendi mayre ko hakkunde miliyaaruuji 3 e miliyaaruuji 3 miliyaar kg. Ɗo nde yahataa ɗoo, ñalawma kala fotde ujunere ton gaas karbonik (CO2) 54 400 ton punndi ina yalta e mayre. Njaaweendi mayre millaa ko hedde 80 000 km nder waktu kala.

Ruulde Oort woni ko to keerol hakkunde yuɓɓo naange (10 000 miliyaar kiloomeeteer) hakkunde mum e naange.

Tesko : ko arata koo winndaa ko ñalnde 30/11/2013, caggal nde hoodere-laaci ndee ɓenni naange. Ñalnde aljumaa 29/11/2013, hono no huunde e annduɓe miijorinoo nii, yimɓe njenanaama wonde hoodere-laaci ISON hisii e jahannama naange, sibu nde taccii kaanabbe nguleeki tolniiki e 2 700°C (100°C fat fasnata ndiyam). Aaludere (hoore) mayre memtaaki nii. Ko ɓuri heewde e annduɓe mbiynoo ko nde hisataa. Kono tan « laaɓaani tawo so tawii ko nde helnde walla alaa »

Bookara Aamadu Bah

Binndanɗe gadiiɗe
Binndanɗe garooje
RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments