Nde jiiɓru nduu kewi ndee, fedde UFP neldii Kayhayɗi lappol e gardagol Gurmo Loh, wondude e depiteeji Kajjata Maalik Jallo e wul Bederdiin e jagge goɗɗe. Nde ɓe njettii toon, ɓe njokkondirii e Goomu maslahaa cosanoongu ɗoon gila ɓe ngaraani, kam e sukaaɓe ɓee e komersaaji boniraaɗi ɗii e jooɗaniiɓe laamu nguu e nokku hee. Ɓe keɗii yimɓe ɓee, ɓe kolliti ɗum en addi ɓe ko yiɗde wallitde e deeƴre e faamde caɗeele yimɓe. Caggal ɗuum, ɓe njuɓɓini hiirde mawnde jamma 16 jofi 17 sulyee to dingiral Mamma Njaay. E wiyde maɓɓe, yimɓe nootiima e hiirde ndee haa keewi, gila e sukaaɓe haa e mawɓe, rewɓe e worɓe, ɓaleeɓe e safalɓe woɗeeɓe, alaa keddiiɗo. Ñalnde heen, ɓe mbiyi ɓe “ko so yimɓe ina njiyloo goonga e jam, hoto njurmo haala, gooto fof yo haal ko woni e ɓernde mum”. Nii woni, e oon jamma, gooto fof haalii ko muusi ɗum haa ɓernde mum sukkitii. Haalɓe ɓee fof, ɓuri joopaade ko cabbingol fenaande, baasgol nuunɗal woodde e golle laamu nguu, ɓe ndokki heen yeruuji keewɗi. “Ɓe teeŋtinii kamɓe fof kaɓɓagol maɓɓe e ngootaagu ngenndi ndii, ngu waawaa tabitde so tawii laamu nguu ina lutti waɗde heediheeda, e wonde laamu ngu woƴaaka nafooje yimɓe fotnoo toppitaade ɓee”. Oon jamma, konngol ko gootol “GOONGA TAN!”
Caggal nde ɓe keɗii haala sukaaɓe ɓee, delegaasiyoŋ UFP oo semmbinii sukaaɓe ɓee e anndude hakkeeji mum en e baɗɗiiɗe e mum en, ɓe mbaasa juumde e mo ɓe poti toɓɓude, ɓe ɗooftoo laawol. Kajjata Jallo wiyi ɓe “So tawii ndimaagu ko huunde teetteteende, demokaraasi kadi ina ɗaɓɓi goongɗinde ko waɗata kam e muñondiral”. Ɓe cakkiti ɓe miijo sosde maalde yaajnde e nder diiwaan hee, renndinoore sukaaɓe ɓee fof e leƴƴi ɗii kala, tawa alaa ko woni golle mum so wonaa yettinde caɗeele keeriiɗe wuro ngoo. Arnooɓe hiirde ɓee fof njettii lappol ngol e koyɗe mum moƴƴe ɗee, e jokkere enɗam dogani ndee, “darnde nde depiteeji e senaateeruuji Kayhayɗi potnoo daraade ndaraaki, sibu, kamɓe fof ɓe nooyni caɗeele maɓɓe. Ɗum ɗoon noon wayi kono jamfa nii”. Ɓe niŋii kadi ɓeen “wonɓe too ina cara e internet miijooji añamngureeji, ina ngaawa ngañgu hakkunde yimɓe”.


