E nmbiyiino, e tonngoode 103 Fooyre Ɓamtaare (oktoobar 2012), “haa dañee, jeewte e ɗemngal Farayse to tele Muritani.”Ñalnde aljumaa 7 settaambar 2012 wonnoo, tele Muritani fuɗɗunoo huunde hesere, walla kam wayrunoonde waɗde, so yeewtere e nder ɗemngal Farayse hakkunde jagge politik ɗiɗi, Muhammed Yahyaa wul Horma, cukko hooreejo UPR (parti laamu) e Gurmo Abdul Loh, jaggal UFP
Ibraahiima Muttaar Saar, hooreejo AJD/MR

Yeewtere sakkitiinde yuɓɓineede ndee, bismaa heen ko Ibraahiima Muttaar Saar, hooreejo AJD/MR. Ko ñalnde 12 mee wonnoo. Ngolɗoo laawol noon, wonaa yeewtere kuccondiral seertuɓe lanndaaji, kono ko jaaynooɓe tato kuufnoo jeewtoowo oo. Ibraahiima waɗii daartol darnde mum politik, kam e darnde AJD/MR. Ina jeyaa e miijooji teeŋtuɗi ɗi o haali ñalnde heen, wiyde “Muritani, gila sosaa, ko dowla paltoor e njiyaagu”. O naamndii hol fof no ngootaagu waawirta aaɓnaade, no koɗdigal moƴƴal aaɓnortoo, ɗoon ɗo laamuuji ceerndooji ngardii Muritani ? Ɗum noon, e wiyde makko “ngam daɗndude Muritani e kasaara, alaa e sago geɗe caabiiɗe caɗeele ɗee, hono ngootaagu ngenndi, gagga ɗemɗe ngenndiije, njiyaagu e doosɗe leydi ñawndee”. O dalliniri ɗum “mbayliigaaji tippudi nehdi e jaŋde e joñgol ɓaleeɓe kam e kuftodingol bonanndeeji jawdi koninkooɓe ngoni e mum ndee”. O wiyi “persidaaji meeɗnooɗi ardaade leydi ndii kala, ko Haydalla ɓuri moƴƴude laamu. Ko e laamu makko ɗemɗe ngenndiije keɓtinaa, yimɓe leydi ngoni e findineede, hay so tawii won ɗo o juumi seeɗa, o fuɗɗinooma ñootde hakkunde ɓiɗɓe leydi ndii… Ko noon kadi, ko Maawiyya wul Siidi Ahmed Taaya fof ɓuri bonde laamu, sibu e duuɓi noogaas ɗi o ardii leydi ndii, ko e jayngol e lewlewndu yimɓe ngonnoo. Maawiyya sokii, warii ɓe mbiyaani mbaɗaani, riiwii ujunnaaje ujunnaaje muritaninaaɓe ko aldaa e hujaa gooto, o ɓoori foksineeruuji e koninkooɓe e dow fenaande ɓaleere kurum”. BAB
Bookara Sule, wul Saamel/Aliu Ibraa e Kajjata Maalik Jallo

Caggal ɗum, ñalnde 21 abriil, Kajjata Maalik Jallo e Aliw Ibraa Bah (depiteeji COD) ngaƴƴondirii e Bookara Sule e Muhammed el Muttaar wul Saamel wonande (UPR). Yeewtere maɓɓe ɓurnoo yowitaade ko e CENI (goomu ɗowoowu woote). Wonnoo ngoƴa yimɓe laamu ɓee ko dallinde wonde CENI oo ina waawi ardaade woote laaɓtuɗe, ɗo hay gooto heedanaaka. Sibu, “ngu toɗɗaa ko caggal kaaldigal, ngu rokkaama mbaawka kala, kam e ngalu katojinaangu ngam waawde yuɓɓinde woote”. Kajjata Maalik Jallo e Aliu Ibraa kollitii, kaaldigal baɗngal ngal, naworaani Muritaninaaɓe kala, sibu pelle keewɗe tawtoraaka, tee, ɓayri ko e kiris banngeeji kala leydi ndii woni, kala ko ina waɗee, moƴƴi ko tawa yimɓe fof ina nanondiri heen, yeru no mbaɗnoo e hitaande 2006-2007 nii. Yanti heen, hannde, denndaangal juɓɓule leydi ndii, ko diwtuɗe laje mum en, ko buntuɗe. Ko ɓuri ɗum bonde nii, hay so en njiɗii yuɓɓinde woote jooni, en mbaawaa, sibu etaa siwil woodaani, ɗum noon doggol woote moƴƴol waawaa lelneede hannde. “Tee, so wiyaama nii tan, ngonon e wiyde wonde luulndo yiɗaa woote ? Hol kaɗɗo woote waɗde ? Haɗi woote waɗde kay ko Abdel Asiis, sibu, gila o ari, ronkaama yo o yuɓɓin woote, hay ɓurɗe newaade ɗee, so woote kesɗitingol nayaɓal senaa.” Tee hay so o yiɗii nii o waawaa, sibu etaa siwil woodaani hannde, tee ko kanko bonni ɗum, o wiyi omo fuɗɗitoo, ngam siggude wonɓe Muritaninaaɓe e ɓe ngonaa. Oɗon nganndi caɗeele ɗum jibini, jokkuɗe haa hannde, heewɓe ndonkii winnditaade. Hol baawɗo hoolaade ngal binndital ngal nganndu-ɗaa ardii ɗum ko sehil Abdel Asiis, jeyanooɗo e goomu mum kampaañ woote, tee mo alaa karallaagal waɗde golle ɗee, sibu alanaa ɗum ganndal ? Tee yimɓe fof njiyii, binnditgol ngol alaa ɗowirgol, alaa laabi, ko heɓi ñugga tan gollortee, gooto fof ina waɗa ko welaa, ina winndita ɓe welaa ina saloo ɓe yiɗaa…” Ɓe coowii no feewi noon, nde Kajjata Maalik wiyata Bookara Sule, wonde “hannde, caɗeele laamu nguu, ko gajaaɗe caakteteeɗe ñalnde kala, tawi mawɗo leydi oo ina joopaa heen. Tee yoga heen njoopii ko ñemmbugol walla laɓɓingol kaalisaaji. Ko ɗum nii addanta min sikkitaade iwdi kaalisaaji baɗanooɗi e wooteeji jawtuɗi ɗii, ina waawi nii kadi, jogorɗi huutoroyeede e wooteeji garooji. Tee ngoƴa amen hannde, ko haalaneede so tawii ɗum na woodi walla woodaani ! So tawiino ko e leydi ndewndi laawol, tawatnoo ko ñaawooɓe keɓɓiima ɗum, nana mbiɗta, ngam anndude mbele ko goonga walla wonaa. E nder won leyɗe nii, ko ɓuri ɗum famɗude e bonnde ina itta neɗɗo e palaas mum, ina woppina jaggal laamu geɗe halfinanoo…”. Bookara Sule laawii heen no feewi … haala kaa reɓi (haala so moccaama tan juutat), haa ɗo Bookara Sule wiyata “kañum taccinanaaka”, “kañum alaa hay konte banke…”
Bookara Aamadu Bah


