Afrik : njeñtudi coftinndi
Maruk teeŋtinii jeyegol mum e goomu ngendiiji fuku mawɗi. Senegaal, Misra, Alaseri, Ganaa, Koddiwaar, Afrik Worgo e Kapweer kollii mbaawka. Ko noon ne kadi peeñgol kippuuji Afrik kesi, hollii ndeke kaalisaaji baɗaaɗi e heblooji mum en he ɗii duuɓi noogaas ɓennuɗi, waasaaka, tee fuɗɗiima yeñtinde. Kono tan, hay kippu Afrik gooto waawaani yettaade joofirde ndee.
Wonande Asi, Japon woni yeeso. Kooree Worgo, Sawuud, Kataar e Usbekistan teeŋtinii wonde Asii ustii yolnde daɗegol mum he fuku. Ngaluuji ɓuji baɗaaɗi he mahaaɗe e heblo, puɗɗiima jibinde njeñtudi njiyotoondi.
Jeeɓrugal pinal winndere
Karaŋ winndere meeɗaa renndinde eddaaji pinal potɗi nii heewde. Ko duumii ko yeeɓee dañaama haa heewi : gaaci, ngamri, ñaantule aada, ñameele, ɗemɗe, finaa tawaa doŋe nay ɗee kala. Ndii mbaydi pinal jeytaama hankadi haa timmi e Karaŋ winndere.
Winnderewal fukukoyngal wontii kewu dipolomasiiwu
Hooreeɓe leyɗe, juɓɓule hakkunde leyɗe kam e paggorɗe (entreprises) mawɗe kuutoriima kawgel ngel no jeeɓrugal battingol mum en heen. Juɓɓingol Laamuuji tati amerik-rewonaaji yiytininii kattanɗe gollodagol hakkunde diiwe diwtungol aada, kam e fof e seertude dawrugol.
Kono, e sawndo ɗuum, haɗaani pooɗondire hakkunde leyɗe timpitaade he kewu hee ; huunde siftinde coftal ɓalli ine jokkondiri no feewi e nguuraaka nokdawriwa (géopolitique).
Semmbe faggudu ngo meeɗaaka yiyeede
Hankadi karaŋ winndere jeyaa ko he kewe faggudu ɓurɗe mawnude. Baɗte ɗee ine toɗɗii : hakke teleeji, banngagol, ruso, jipporɗe, ñaamdu, mahaaɗe, njulaagu, limrewal, laylayti renndo, e julawal (marketing) coftal ɓalli.
E wiyde AP News, rogere 2026 ndee teeŋtinii kadi baɗte ɓeydotooɗe dente mawɗe keeriiɗe nder njuɓɓudi fukukoyɗe winndere. Ɓeydagol coggu biyeeji kam e julɗingol ɓurtungol kewu nguu, caabiima boom ñiŋooje.
Winnderewal cabborgal
Karaŋ winndere 2026 ine jooɗtoraa wonde fuɗɗoode jerondiral kesal. Haa hannde ko Orop e Amerik Worgo jiimi fukukoyɗe, kono yolnde hakkunde majje e doŋe keddiiɗe ɗee ine ustoroo seeɗa seeɗa. Jaajtingol haa 48 diɗɗal wallii jeytoregol ɓurngol hormaade keewal nder fuku winndere, tawi lesɗinaani tolno daawe joofirɗe ɗee.
A wiyde AP News, rogere 2026 ndee laatiima rogere ɓurnde yaajde wonande fukukoyɗe : pottital ɗo nafooje coftal ɓalli njillondiri e nafooje faggudu, dipolomasi, pinal e karallaagal, teeŋtinii wonde karaŋ winndere ɓeydiima nattude wonde tan pompondiral coftal ɓalli.

CONCAF: Denkawtal (dental kawte) Amerik Rewo, Amerik hakkundeejo e Karaybe paatungal e fuku koyɗe, ko njuɓɓudi kuufndi fukukoyɗe nder nokku hee. Angal renndini 41 fedde ngenniire, kadi ngal jeyaa ko e denkawte doŋiwe FIFA.

CONCAF maa naftoro baɗte leyɗe juɓɓinɗe ɗee. DD, Kanadaa e Meksik naftoriima njuɓɓudi ndii. DD ine njokki ɓeydaade heewde semmbe nder coftal ɓalli. Kanadaa teeŋtinii jahral mum yeeso teskangal duuɓi keewɗi jooni. Meksik noon jeyaa ko he leyɗe winndere ndee ɓurɗe doolnude he fuku koyɗe.
FIFA : Kawtal fukukoyɗe hakkunde leyɗe ko njuɓɓudi winndere ngardiindi fukukoyɗe, e futsal (fuku caali) e beach soccer (fuku tufnde walla mbiyen fuku ceenal). Ngal sosaa ko hitaande 1904. Jooɗorde maggal ko Zurish (Zurich). Ngal renndi ko 211 fedde ngenndiire .rewrude e denkawte ɗoŋiwe jeegom (ine heen CONCAF).

Bookara Aamadu Bah

