JaɓɓordeGanndiwalGalaŋe Fields 2026  : sagataaɓe nayo hiisiweeɓe keɓii njeenaari

Galaŋe Fields 2026  : sagataaɓe nayo hiisiweeɓe keɓii njeenaari

Philadelphie, 23 sulyee (morso) 2026.
Mooɓondiral winnderewal hiisiweeɓe (ICM 2026) rokkii wiiñotooɓe ɓe ndañaani duuɓi 40, galaŋe teddungal Fields. Ngal teddungal, keewngal yerondireede e Njeenaari Nobel wonande hiisiwal, waɗiraa ko yeende golle udditooje dame kese wiiño, baylooje ko duumii fannu hiisiwal oo. (Simons Foundation). Rokkaa ndi hikka ko wiɗtooɓe nayo (heen gooto ko debbo, ko heewaani koo, ɗiɗo heen ko Sinuwaa en.

Hooniiɓe nayo ɓee

Hong Wang (Siin)  : He nder daartol, Hong Wang woni debbo tataɓo keɓɗo galaŋere Fields. O yeeniraa ko sabu makko nawrude yeeso fannuji hiisiwal biyeteeɗi « silo sañrewo, nokɓetiwal kam e yuurnito gagga Kakeya » (analyse harmonique, géométrie et dans l’étude du célèbre problème de Kakeya), gagga mo donkanooɗo jiiɓteede duuɓi teemedere hikka. Njeñtudi golle makko ndii kesɗitinii e mbaydi luggiri fannuuji keewɗi hiisiwal kesal.(Quanta Magazine).

Yu Deng (Siin) : Yu Deng teddiniraa ko ballitte mum paatuɗe e « potondire caltiwe banngiwe kam e nokɓetiwal hiisiwal » (équations aux dérivées partielles et à la physique mathématique », haa arti noon e faamamuya jikku deele (keeweendi ndeelam) e tippule jiiɓiiɗe. Golle makko ɗee cañii jokkondire kese hakkunde hiisiwe keeliwe e peeñfeeñe ɓalliwe. (Simons Foundation).

Jacob Tsimerman (Kanada) : Biɗte makko njowitii ko he nokɓetiwal limrewal e miijanteeri limooje (géométrie algébrique et en théorie des nombres). O nawrii miilol André Oort (conjecture d’André-Oort) yeeso no feewi, hono gagga gorworo jokkondirɗo nokɓetiwal e miijanteeri lime.

John Pardon (Dental-Dowlaaji)  :  John Pardon suɓraa ko sabu golle mum paatuɗe e nokkiwal, catal hiisiwal biiñotoongal keertine muule e keene. Biɗte (wiiɗtooji) makko ngaddanii mo fiɓtude naamne kimmuɗe wonande piɓe (nœuds), edaaji e nokɓetiwal (les espaces géométriques, les courbes holomorphes et la théorie des nœuds). (Simons Foundation).

Hol sabaabu njeenaaje ɗee ine kimmiri nii fof ?

Galaŋere Fields rokkirtaake golle nguurdam neɗɗo fof, ngal rokkirtee ko sabu jiyte neɗɗo ko adii ine heɓa duuɓi 40, kadi tawa ko jiyte baylooje ko juuti hiisiwal.

Heelno doolnungo wonande wiiño winndereewo

Rogere 2026 ine seedtiniri geɗe keewɗe  :

  • Hong Wang wonii debbo tataɓo takkanaaɗo galaŋere Fields, gila nde njeenaari ndii sosaa.
  • Hooniiɓe ɗiɗo nder nayo ɓee, njeyaa ko Siin. Huunde seedtinde ɓeydagol semmbe wiiño hiisiwal to Asi.
  • Wiɗtooɓe nayo ɓee piɓtii walla nawrii yeeso no feewi jiiɓtugol gaggaaji hiisiwal hannde, jeyaaɗi he gaggaaji jaggiraaɗi no ɓurɗi saɗde jiiɓtude. (Quanta Magazine).

E oo ñalawma, rewɓe tato tan meeɗi heɓde galaŋere Fields, gila sosaa he 1936. Ɗuum na holla tolno baasgol aadoreede ngol ceedtingol. (Nature).

Kamɓe ngoni  :

1. Maryam Mirzakhani (Iraan) – 2014  :

kanko idii heɓde galaŋere ndee.  O teddininiraa ɗum ko sabu golle paatuɗe e

  • nokɓetiwal e dilliwal (yirwiwal) ;
  • Wiɗto kuure Rieman (surfaces de Riemann) e keene gulle (espaces de modules), e piije gorwore nder nokɓetiwal kesal.

Golle makko kesɗinii no feewi faamamya kuurle kofiiɗe e waylombadi mum en (surfaces courbes et de leurs déformations). O sankii ko he 2017, omo yahra e duuɓi 40.

2. Maryna Viazovska (Ukreen) – 2022.

Debbo ɗiɗmo heɓde keertinal ngal. O yeeniraa ko sabu makko fiɓtude gagga joowondiral kaaɗtiwal murlaawe ittiri 8 (empilement optimal des sphères en 8 dimensions) ;

Ballal makko dowrowal he miijanteeri limooje e nder silo Fourier (théorie des nombres et en analyse de Fourier). Gagga oo ko hollude feere leemrugol ɓurngol ñukkiɗde murle nannduɗe nder won ngal boowal. Dallinannde makko jaggiraa ko no dallinannde ɓurnde ŋarɗude e ɗii duuɗi capanɗe cakkitiiɗi. (mathplus.de).

Caggal ko ine tolnoo e duuɓi 90 goodaangal, hedde 68 galaŋere Fields ndokkaama, tawi ko heen tati fat ngoni rewɓe. No ɗum ɓeydortoo nii ine leeli, kono ine holla ɓeydagol rewɓe he tolno ɓurɗo toowde he wiiño hiisiwal winndere ndee. (The Washington Post).

Bookara Aamadu Bah

RELATED ARTICLES

WOPPU ƊOO YOWRE

Tiiɗno winndu ɗoo yowre maa
Tiiɗno winndu ɗoo innde maa

- Advertisment -
Google search engine

Most Popular

Recent Comments