Daarol Sammba Gelaajo Jeegi naatii Ndonaandi Pinal Winndere

Daarol Sammba Gelaajo Jeegi winndaama he doggol ngaluuji pinal winndere ɗi ngonaa ɓakdi (ɗi ɓakdaaki) ɗi UNESCO. Ɗum waɗi ko he batu...

Tabital Pulaagu Mali, Seeku Mammadu Bari suɓaama Hooreejo

Seeku Mammadu Bari suɓaama Hooreejo Tabital Pulaagu Mali. O lomtii e jappeere ko Ceerno Abubabkiri Soh (ɓeeɗnooɗo won’de Jaggal Laamu) mo ɗaɓɓaani jokkude...

Tiimtorɗe hiisaweeje (Modèles mathématiques)

Ndee winndannde faandorii ko wejde ɗoo huunde e mbaykaaji senngo hiisiwo wiyateengo tiimtiwal. So wiyaama hiisiwal ina jogii yitere - nde nanndo mum...

28 jolal 1990 – 28 jolal 2024, yiiloo banngoo oo juutii

28 Noowammburu ko ñalngu maanditaare jeytaare Muritani caggal tiimaandi leydi Farayse e hitaande 1960. Kono joljole lollirɗe ewenmaa jolnooɗe e hitaande 1989...

Eɓɓaande sariya karaama : Gollordu AIDES hirjinii jaaynooɓe

Ñalnde 31 kawle (oktoobar) 2024, fedde nde wonaa laamuyankoore daraniinde wallude Golle Ƴellitaare Faggudu e Renndo (ONG Appui aux Initiatives de Développement...

Weeyooɓe ɗiɗo caggii nder weeyo : ɓe njippittoo ko he 2025

Ko ñalnde 5 korse laana maɓɓe (Starliner Boeing) diwnoo faade jipporde weeyo hakkunde leyɗe (Station spatiale internationale anndiraande ISS).  Ɓe potnoo waɗde...

Kaalden Goonga, maayde momtii kala juumre

Mi meeɗii, mboɗo yeeɓa filma gooto tawi ko e Farayse haaletenoo, nan-mi heen konngol keewngol doole. Ngool konngol woni « maayde momtii kala...

Jaabtawol winndannde Porfesoor Tokkaa Jagana

Mi janngii no moƴƴi winndannde Tokkaa Jagana, porfesoor mawɗo, tiitoriinde “Ɗemngal, pinal e ƴellitaare : yirlaade nder ngaanumma jaŋde nder Muritani”.

Ɗemɗe ngenndiije naattii duɗe laamu (ekkol)

Altine 7 kawle (oktoobar) 2024, duɗe gadane jaŋde nder ɗemɗe ngenndiije pulaar, sooninke e wolof, udditii. Kañje fof ko ɗe 25 duɗal...

Duko ɗemɗe to Senegaal, Alhajji Buubu Sanngot jaabiima Muhammadul Muttaar Kan

Ndee winndannde ko he farayseere winndanoo, pul-ɗen nde e yamiroore binnduɗo oo, hono Ceerno Alhajji Buubu Sanngoot. Oo ceernaajo kumpitiiɗo jeytoraama e...

Ɗemɗe neeniije : Ŋabbirgal faade he ganndiwal e ƴellitaare

Nder renndo yiylotoonde ɓamtaade, jaŋde ganndiwe nder ɗemngal neeniwal sukaaɓe, ko daawal gorworal. Ɗum tuugii ko he wiɗtooji luggi ganndiwe nehdi e...

Ƴoyre ñeñaande : hol ko ñeñi nde ?

Nguur-ɗen hannde oo ko sahaa teskinɗo nder daartol aadee. Sahaa filñitaare mawnde, waawnde yerondireede e pilñitaaje gadinooɗe, bayɗe no margol caasam elektiram...

Muritani : Jiiɓru jaŋde e caɗeele ngardiigu

Gila ekkol udditi hikka, iiñcuru jaŋde leydi ndii ɓeydiima fuŋŋinaade. Ine wiyee wonde galleeji Muritani keewɗi perii, ɓeen heen payii Maruk, ɓee heen...

Maayde Umaar Huseyni Buubu, lekki mawki yanii

Umaar Huseyni Buubu jibinaa ko hedde hitaande 1930 to Ganki Dumbooji (kilometruuji jeeɗiɗi hakkunde mum e Kayhayɗi, he nder komiin Jowol, hakkunde...

Teddungal wonanii Njawaar Kan

Fulo winndannde Caam Muhammadul Kariim ƴoogaande e jaaynde « Calame toŋ.1408 ñande 06 nov. 2024 » e ceettagol Ahmed Mahmuud lollirɗo Jemaal...

Ɓittugol weeyo ɓadiingo : Feere dañaama

Beeywe (satelitaaji) lesɗuɗe ko kañum en ngoni hannde calɗi jokkondire nder aduna hee; ko kañje keɓnata nokkuuji joñiiɗi ɗii enternet, ɗi mballita...

Jaŋde mawɓe ngam deeƴre e keewal eddaaji

8 silto ko ñalawma jaŋde mawɓe hakkunde leyɗe.  Hikka, Unesco suɓii ko teeŋtinde jaŋde nder ɗemɗe keewɗe e semmbinde jaŋde mawɓe ngam...

Wolde Ikren ine wirni hare woɗnde to wuddu-rewo leydi

Ɓeydagol nguleeki weeyo nana saayna kaaƴe galaas gonɗe to Wuddu-rewo leydi, ine uddita laabi, ine ubbita ngaluuji ubbinooɗi gila ko ɓooyi.  Ko...

Ndiyam he kaaƴe Lewru

Annduɓe Siinnaaɓe peewnii ndiyam haa heewi, tawi kuutorii ko leydi ittanoondi he lewru he hitaande 2020. Taaɓal mawngal wonande...

Senegaal lottii njowita mum ngadana

Tuggi aljumaa 16 juko 2024, eɗen mbaawi wiyde Senegaal taccii daawal ceedtinngal nder daartol mum, sibu jeyaama he leyɗe jogiiɗe goodal nder...