Daartol njiyaagu nder defte laawol Maalik (Taƴre II)
Eɗen njokka haala ganndo gooto, lolluɗo, ko faati e diine, biyeteeɗo Muhammed el Muttaar Esingiti, puɗɗino-ɗen e tonngoode Fooyre Ɓamtaare tŋ99. En tonngiino huunde e haala ooɗoo ganndo, fuɗɗinoo haalde ko faati e « daartol njiyaagu » e nder defte annduɓe laawol Maalik. Eɗen njokka e taƴre ɗiɗmere winndannde makko ndee. Hay so tawii yimɓe fof mbaawaa hawrude e miijooji makko ɗii, ittataa ko ɗi miijooji jaambaraagal mawngal, tee maa ɗum ummin haala, walla yimɓe ɓeydaade ɓallaade goonga.
Ngonka ɗemngal Tamasig to Maruk
E lewru ut 2011, Maruk waɗtii ɗemngal Tamasig e ɗemɗe laawɗinaaɗe e leydi hee, ɗum woni ɗemɗe gollorɗe e njuɓɓudi laamu, ɗemɗe janngeteeɗe, janngirteeɗe. Maruk woni leydi Magreb ngadiindi ƴettude ngal kuulal. Tamasig, woni ɗemngal Berbeer en (FƁ tŋ 91, oktoobar 2011). Jannguɓe maɓɓe ɓooyii haɓanaade keɓtingol pinal mum en to Alaseri, Maruk ekn … Ɗemngal ngal ina jogii alkule mum keeriiɗe, ɓooyɗe huutoreede....
Eli e ‘Tukuloor UPR’ en
Hol ko urmbiti haala ? Urmbiti ka ko haala Eli wul Muhammed Faal e rajo keso biyeteeɗo Muritanid ñalnde aset 2 suwee 2012. Ɗoon e ɗoon, woodi heɓɓiiɓe haala makko, mbiyi o yeddii wonde Muritaninaaɓe taccinaama e hitaande 1989. Ɓe mbiyi o wiyii « hay ɓaleejo gooto taccinaaka… ». Ko ɗumɗoo woni ko urmbiti haala. Wiyde « ɓaleeɓe taccinaaka »
Nguurndam Aamadu Koli Sal
Jibinannde
Aamadu Koli Mammadu Jaaltaaɓe jibinaa ko heedde hitaande 1926, tuugnaade e yeewtere sakkitere nde mbaɗduno-ɗen e makko. Ɗuum wonnoo ko e hitaande 1996. Caggal naamndal ngal mbeddino-ɗen mo, o wiyi en wonde o yahratnoo e oon sahaa ko e duuɓi 70. Ko ɗuum addani en rokkude hitaande 1926 ndee.
O jibinaa ko e wuro ɗo wiyetee Tiggere Siree maa mbiyen ngo Tiggere Subalɓe e nder falnde Maatam Senegaal. Ko ɗum addani en wiyde mo, kanko Aamadu Koli : “ Gorko Tiggere Njaŋ beeli, Nankasu e njaareende, gorko Baabangol e baabaali, wallere e wali-kaŋŋe”.
Hol ko Maawiyaa haali e deftere mum
En kabriino, e tonngooɗe men ɓennuɗe ɗee, jaltugol deftere Maawiya e lewru feebariyee 2012. Tiitoonde ndeen deftere ko «Hol ko danndata aarabeeɓe ». (Najaat el Arab). Lowe internet ɗeeɗoo, hono kassataya.com e taqadoumy.com et for-mauritania.org puɗɗinooma yaltinde heen taƴre, kono muulɓe deftere ndee ngullitiima yo ɓe ndartin ko ɓe njaltinta e deftere ndee koo.
Jaayɗe kaanduɗe e ballal laamu nganndaama
Ko hannde, 24/07/12 caggal waktu 12ɓo ñalawma, HAPA e Goomu kalfinanaangu yiilde ballal laamu rokki jaayɗe e lowe internet keeriiɗe, bayyini njeñtudi golle mum. E nder 108 doosiyee joɗɗinanooɗo, ko heen 62 tan kuuɓni sarɗiiji dottanooɗi ngam haandude e ballal ngal. Ina heen jaayɗe 32 e lowe internet 23 e dente 7.
Ɗemɗe ngenndiije nder cuuɗi sarɗi : Sih Sammba ferii laawol
Haa e ñalawma hannde oo, haalde ɗemngal ngenndiwal e nder kewuuji juɓɓule laamu ko huunde heewnde addude duko. Seede mum, ko ngolɗoo laawol kadi, nde depitee biyeteeɗo Sammba Sih, toɗɗaaɗo e departemaa Ɓoggee, jeyaaɗo e parti UFP, felliti haalde e ɗemngal mum ngal muuyni, so Pulaar. Ko ñalnde altine 4 suwee 2012 wonnoo.
Miijo (4) : Baylogol sahaa
En kaalataa ko faati e baylogol sahaa, ngol ganndo mawɗo biyeteneeɗo Einstein haalnoo ngol. Ngool baylogol fawinoo ko e njaaweeki huunde, dille huunde; fof noon e njaaweendi caafal. Wonaa toon paarnu-ɗen yeewtere men ndee.
Sahaa mo kaalaten ɗoo oo, ko sahaa jokkondirɗo e ngonka neɗɗo, sahaa jokkondirɗo e neɗɗo, e no woniri e hoyre mum.
Ceedtagol jaaynooɓe : «100 » mois en notre compagnie
Ayant appris tardivement la publication du numéro 100 de Fooyre Ɓamtaare, je me suis empressé de vous écrire ces quelques mots. Ne l’aurais-je pas fait que j’aurai failli à mon devoir de citoyen. En effet, ne pas témoigner de la qualité, du rôle et surtout de la place acquise par ce périodique dans le cœur des populations voire dans le développement du pays, relève d’un manque de civisme.
Ceedtagol jaaynooɓe : «Fooyre» souffle ses 100 bougies !
«Fooyre Bamtaare » (traduisez Lumière du progrès) a bouclé le numéro 100. La métaphore colle bien au titre si évocateur où l’éclairage par les mots illumine les pensées et éveille des idées nouvelles dans un contexte où le combat pour la promotion d’une presse en langue nationale relève d’une ambition à la quête de ses moyens. Mais détrompez –vous, le combat n’a fait que se prolonger sous un label médiatique plus moderne.
Ceedtagol jaaynooɓe : Fooyre Ɓamtaare : Demain commence aujourd’hui
Le paradoxe demeure, inexplicable, incompréhensible.
A chaque fois qu’on parle de FOOYRE ƁAMTAARE, on se pose curieusement la question de savoir quel est cet organe? Pourtant ce mensuel existe depuis plusieurs années et fête son centième numéro. Quel chemin parcouru, que de nombreux obstacles et barrières franchis pour devenir un journal incontournable dans le paysage médiatique du pays.
Nguurndam Fooyre Ɓamtaare
Teemedere !
Fooyre Ɓamtaare tonngoode teemedere ! Alla yettaama en mbaawii feeñninde ndeeɗoo tonngoode, e nduu lewru sulyee 2012, duuɓi capanɗe tati caggal ko jaaynde ndee sosaa, kono caggal duuɓi 15 nguurndam.
Fooyre sosaa, yaltini tonngoode mum adannde, ko e lewru noowammbar 1980. Oon sahaa, yaltinde ɗerewol binndangol wonaano huunde newiinde. E oon sahaa jaayɗe keeriiɗe ngoodaani e leydi hee, ko jaaynde laamu tan woodnoo. Fedde Ɓamtaare ina joginoo masiŋaaji tappirɗi. Caggal nde binndanɗe keɓaa, ɗe tappee e ɗereeji biyeteeɗi « stencils ». Ko ɗiin pawetee e masiŋ biyeteeɗo roneyoo, hebbitinee.
Daarol : Aduna alaa ɗo darii
Wonnoo ɗoo ko laamɗo.
O laamii laamu moƴƴu, leydi ndii fof ina yiɗi mo. Laamu ngoɗngu yani e laamu makko. O waraa, ɓiyiiko dahaa. Oon sahaa ɓiɗɗo oo ina yaara e duuɓi sappo. Ngel nawaa leydi ngoɗndi, angel yeeyee. Joom jawdi yii ngel soodi ngel, waɗi ngel gaynaako pucci, yiɗi ngel, horsini ngel. Oon naamnii ngel holno ngel wi'etee. Ngel wiyi : « Mbi'eteemi ko "Aduna-Alaa-To-Darii". »
Kiriku waɗtii haalde Pulaar (ko ɓooyi)
« Kirikou et la sorcière » ko filma mo Tuubaako biyeteeɗo Michel OCELOT waɗnoo, tawi ko e ɗemngal Farayse yimɓe ɓee kaalata. Oon filma noon ko dowluɗo, ko filma keptinaaɗo, mo nganndu-ɗaa dañiino manoore mawnde e festiwaal mo Annecy 1999. Haala Filma oo noon waylaama waɗtaama e Pulaar. Ko ɓiɗɗo leydi Muritani biyeeɗo Aamadu Muusaa NGAYDE, waɗti ɗum e ɗemngal Pulaar.
F.Ɓ. tŋ : Fooyre ndee ñifaani
Ko e maayirɗe hitaande 1980 « Fooyre Ɓamtaare » fuɗɗii winndeede caggal batu mooɓondiral ngadanu FƁPM. Ko ngaal ɗoon mooɓondiral jibini waylo waylo keewɗo e nder fedde hee, ɓeydi luggiɗingol karallaagal jaŋde nde, jaaƴcingol mayre e cosgol fannuuji kesi, ina jeyaa heen jaaynde winndeteende hono Fooyre Ɓamtaare.
Jibineede
Yiilirde jibinanoonde e batu mooɓondiral ngadanu e gardagol Mammadu Siley Bah, ko kanyum halfini e oon sahaa Goomu Jeeyngal e Jokkondiral e gardagol Maamuudu Haaruuna Joop nde loowata e tuugnorgal golle mum cosgol jaaynde winndaande
En cuniima kono FƁPM ne suniima
Ñalnde 31 lewru suwee 2012, wulaango yettiima en caggal juulal subaka wonde Faatimata Mammadel Soh ɓurɗo lollirde Mettu Soh ruttiima e joomum caggal rafi juutɗo. Banndiiko en e musiɗɓe makko fof cuniima kono kadi FƁPM suniima sabu darnde Mettu e nder fedde nde humpaani hay gooto so tawii ko ɗoo e Nuwaasoot to peŋgal Sammba Baydi ndeen walla e nder catal Fum el Geleyta, darnde makko ko wootere : ko ƴellitde pinal fulɓe e fannuuji kala.
Nguurndam e maayde ɗemɗe (3)
E binndanɗe men ɗiɗi men ɓennuɗe ɗee, ina njiyii wonde ɗemngal e politik ina njokkondiri no feewi. No geɗe keddiiɗe ɗee nii, laamu (mbaawka politik) jeyaa ko e geɗe ɓurɗe teeŋtude nder nguurndam ɗemngal.
“Wumɓe binndol” : lefol kesol Jalluɗi Jam
So neɗɗo nimsaniino jamma Jalluɗi Jam e leegal Jamaa Annoore (Misiidin Nuur), ñalnde alkamisa 10 lewru duujal (mee) 2012 ndee, jamma aljumaa jofnde aset oo yoɓii ñamaande haa ɓernde ɓuuɓi ɗo Galle Sukaaɓe keso ɗoo. Jalluɗi Jam yuɓɓinirnoo ɗii ɗoon jammaaji ɗiɗi ko ngam weltoraade jaltugol lefol mum kesol : Wumɓe Binndol.
Jamma gadano oo ko aadi hakkunde fedde ndee e sukaaɓe leegal Jamaa Annoore. Jamma ɗiɗaɓo oo ko ngam ɓe ndañaano hawritoyde e wolde mayre to Arafaat fof ena ngara ɗoon ɗo Galle Sukaaɓe Keso ɗoo, nana, njiya, mbaasa naworde heewndu laakara.
Fooyre Ɓamtaare tŋ 100 yaltii
Fooyre Ɓamtaare tonngoode teemedere (100) ! Alla yettaama en mbaawii feeñninde ndeeɗoo tonngoode, e nduu lewru sulyee 2012, duuɓi capanɗe tati caggal ko jaaynde ndee sosaa, kono caggal duuɓi 15 nguurndam. So Alla jaɓii, ɗoo e maayirɗe lewru nduu ma en ngartu heen ngam hollitde daartol jaaynde ndee. Kono, gila e jooni, min kollitaon caɗeele mayre hannde :
… Caɗeele e kappanɗe : Yo Alla rokku taweede tonngoode 10 000 Fooyre Ɓamtaare... Kono, ngam ɗuum, alaa e sago ñawnden caɗeele tati teeŋtuɗe dookɗe en hannde ɗee: Ŋakkeende ngalu, ŋakkeende karalleeɓe, e gollotooɓe woni juuɗe (gila e winndooɓe haa e sarooɓe ekn).
Google ina anniyii daɗndude ɗemɗe paayaaɗe !
Ko ñalnde 20 suwee 2012, Google.org habri ɗuum. Google.org woni yiylorde internet fedde Google ndee. Ngam danndude ɗeen ɗemɗe kulanaaɗe maayde ko ɓooyaani, google lelnii eɓɓaande «Ɗemɗe paayaaɗe» (Langues en danger). Ko lowre internet nde alaa ko woni darnde mum so wonaa ɗuum : «hisnude, ƴeewde e wostondirde seedeeji ɗemɗe paayaaɗe e waɗde wiɗtooji jowitiiɗi e ɗeen ɗemɗe.»
Lowre ndee ɓurata toppitaade ko wallitde danndude ɗemɗe ɓooyɗe ɗe haalooɓe ɗum en ɓuraani ujunnaaje neɗɗo.