Hoorde balɗe tati timmuɗe ina wiltina paddorɗe ɓalndu fof

0
2840

En ɓooyii haalde nafoore koorka wonande cellal. E binndanɗe men jawtuɗe, en njaltiniino wiɗtooji kollitooji nafoore koorka wonande ñawu nguɗu. Haa hannde ne, won annduɓe to leydi Amerik koolkisii ɗum, caggal ɗum mbiyi njenanaama wonde hoorde balɗe tati ina addana denndaangal paddorɗe ɓalndu wiltude. Haa teeŋti noon wonande nayeeɓe walla rafaaɓe rafiiji tiisɗi.

So tawii haralleeɓe ñamri mbasiyii ko ñaamde no moƴƴi, haɗde ɓalndu ñaamri balɗe tati deggondirɗe (waktuuji 72) ina waawna mbuwa ƴiye feewnude biige (globules) daneeje haa heewa, ngam haɓaade mborosaaji gonɗi e nduun ɓalndu. Ɗumɗoo maa waaw naftoyde wonduɓe e nguɗu, ɓe ɓalli mum en leefɗiti, haa arti noon e safrortooɓe ko wiyetee « chimiothérapie » koo. E wiyde Valter Longo, porfeseer ko faati e nayewu e ganndal nguurndam to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaliforni « so neɗɗo hoorii, ɓalndu mum ina seerta e geɗe maayɗe kam e paddorɗe nattuɗe nafde, nayeeje, walla bonɗe. So tawii paddorɗe ɓalndu maa ko tolsunooɗe no feewi, koorka ina addana ɓalndu taftaade paddorɗe kese pul ».

Koorka njuutka ina addana ɓalndu ñaamtaade ngowaari mum sukareeje e nehe, kono kadi ina wara biige daneeje keewɗe. « So a haɗii ɓalndu maa ñaamri, ndu wonata ko e etaade wowaade semmbe kuutoranooɗo, ndu ruttoo endu ñaamta celule paɗɗorɗe ɓalndu ɗe ngalaa nafoore, haa arti noon e celule ɗe cellaani ɗee ». Nii woni ɓalndu nduu lawƴoo, seerta e tuundi geɗe ñawɗe walla maayɗe. So neɗɗo oo fuɗɗitiima ñaamnde ɓalndu nduu wona e feewnitde biige daneeje haa keewa. Ko noon kadi ndu seertirta e geɗe naywinooje ɓalndu, ballitooje nguɗu ƴellitaade e mum.

“Alaa hujja woodi dallinoowo wonde hoorde moƴƴaani, kono dalillaaji mawɗi, keewɗi, kollitooji koorka ina moƴƴi e ɓalndu, ina ngoodi”, e wiyde Valter Longo.

BAB