Woote hooreleydaagu : geddo ngoo muusii

Gila kampaañ oo fuɗɗii ñalnde 21 suwee 2014, kanndidaa biyeteeɗo Muhammed wul Abdel Asiis oo, jamfinooɗo laamu jooɗii e jappeere e hitaande 2008 hade mum toɗɗoreede woote juɓɓiniraaɗe « ɗereeji ñenngaaɗi », hollitii tan wonde wonaa kanndidaaji keddiiɗi ɗii waɗdata. Waɗi noon ko e denndaangal dente ɗe o yuɓiinnoo e laamorɗe diiwanuuji ɗii, o ronkii jogaade hoore makko,

So Koyɗol wiyi ina foso maa, ummo jooɗo

 

 

Saabii kaa haalaa ko en mbiyno e tonngoode men 119ɓiire wonde tawi rajo Muritani ko rajo ngenndi wonnoo, nattii : ngoon wullitaango faynoo ko e jaagorgal toppitiingal ko fayti e kumpital, hono wul Horma, sabi  ɗum ko rajo Muritani nanngetenooka e Magaama e diiwaan mum fof. 

FƁPM : Yiilirde catal PK

Sikke alaa ndaaroowo ɗo waali e ndaaroowo mo waaldi uddu suudu renndintaa ɗum en. Kikiinde aljumaa ko ñalngu teskinngu, mahiingu nder hakkillaaji yimɓe wonande kala tawtoraaɓe ndeen joɗnde kikiiɗe mawnde saanga w17 haa w19, yiilirde Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani (FƁPM) heɓii jooɗodaade e almudɓe Demmba Aamadu Bari, ngam duɗal ngal waawa naatde e yumma mum pelle, daroo ɗo tiiɗi. 

Madiina Wat dillinii Nuwaasoot

Sippiro tataɓo ngoo teddiniraa ko Abdarahmaani Njaatigi Joop, ko : Baylaa Maar mo Geloonga walla to Kogga waɗdaa e biyeteeɗo Yekkini gummoriiɗo to Daar Nayim (gootal e leeɗe Nuwaasoot). Sippiro ngoo juutii kono kadi ngo ŋarɗaani hay seeɗa sabu sippirooɓe ɓee mbaɗtindi ko e ullondirde leydi e lojondirde. Ɗo wattan ɗoo, ñaawooɓe ɓee ndokki araaraay ko Yekkini sabu ɓurde nehaade e haaɗde e jamirooje hay so tawii ɗo adannde ɗoo yimɓe ɓee fof ɓurnoo wonande ko Baylaa Maar. 

Mali joñcitiima

Hay so tawii sahaa e sahaa fof eɗen nanatnoo konu Mali walla Farayse jaggonidrii walla warii ownooɓe, ko ɓuri heewde e yimɓe njooɗtorinoo ko wolde ndee ñifii. Kono njillu hooreejo hilifaaɓe leydi Mali, to Kidaal ñalnde aset 17 mee 2014, joñtitii uure.

Kanko hooreejo hilifaaɓe oo, hono Muusaa Maraa, ko kanko tigi wiyi “Ma min pellu ownooɓe ɓee fellannde muusnde”.

Seppooɓe ina ceedtoo

Jaaynoowo biyeteeɗo Kaliilu Jagana njokkondiriino e artiraaɓe seppunooɓe gila e Ɓoggee haa Nuwaasoot... A ɓe ceedtoo :

« Mbiyetee-mi ko Abuu Jallo. Njeyaa-mi ko Beelel Uurngel. Miɗo yahra e duuɓi 44. E hitaande 1989 min leeptaama, jawdi amen ɓolaa, min taccinaa feewde Senegaal. Caggal duuɓi 20 daayo waawnaango e nder tuddule, min pellitaa artireede e njuɓɓudi, min ndokkitee hakkeeji amen. 

Seppo artiraaɓe, Sammba Abdul Bah ina jangtoo kasoo mum

 

Sammba Abdul Bah jeyaa ko e yimɓe tato nannganooɓe caggal nde polis werlii e seppo mooliiɓe e arnooɓe jaɓɓaade ɗum en gerenaatuuji ɗo karafuur Madrid ɗoo. Kanko e hoore makko ko o gartiraaɗo e wuro Gurel Falli, sara Kankoosa. Kanko ardii Jokkorde sanɗaaji e almudɓe artiraaɓe (CEER : Coordination des Elèves et Etudiants Rapatriés) waɗnde ko ina wona 40 tergal.

Petite polémique sur l’origine du mot «capaato» : 2e partie :...

2e partie : « Muudo horma[1] »,  esclavage et ancêtres

M. S à ACB

Vos éclairages n'abondent pas dans le sens de l'histoire. Vous évoquez les razzias des jengelɓe, que je sache, ceci n'était en rien comparable au fameux   :  "muddo horma" que le Fuuta devait s'acquitter annuellement aux tribus maures.

L'expression "maa rewo ronkaa, nde worgo wonaa" traduit bien les effets désastreux des razzias des maures sur les populations du Fuuta.

Nafooje « sitroŋ » (limoŋ) goɗɗe

 

So tawii sitroŋ (limoŋ) ko ɓiyngel leɗɗe korsinaangel e ñaamdu, ina ɓiɗee e ñaamdu, ina muccee, haɗaani ɗum kadi jogaade nafooje goɗɗe, keewɗe, e nder galle... Yeru :

So a yiɗii ɗelkinde ‘korom’ : alaa fof ko ɓuri kalkeer bonde e robinaaji e kaake peewniraaɗe ‘korom’. Kono, so a yiggii heen sitroŋ, hay so ko nguru mum, maa yiy no waytata ɗelkude.

Petite polémique sur l’origine du mot «capaato»

"Tout savoir historique est par principe douteux, car susceptible de promouvoir certains groupes au détriment d’autres»

La remarque (« ce serait dommage que tout ça se noie dans le net ») et la suggestion d’une femme pour laquelle j’ai beaucoup d’affection, d’admiration et de gratitude, m’ont convaincu de l’intérêt éventuel de la publication d’un récent débat auquel j’ai participé. Un de ces innombrables et volatiles débats qui agitent  en permanence nos petits univers informatiques,  et dont, le plus souvent, l’écho se perd dans le brouhaha binaire de l’internet.

NASA yiytii tagofeere hoɗotoonde

Annduɓe NASA njiitii ko sakkitii ko huunde haawniinde, so tagofeere nde jeyaaka e yuɓɓo naange tawi nguurndam ina aaɓnoo e dow mum, tawi kadi ko nanndunde no feewi e Leydi men ndii.

Mawneeki mayre kadi woɗɗondiraani e mawneeki leydi men ndii.

Diine : njuulu (jokkere)

 

Habbiraango juulde : hono yeewtere Aliw (yo mbelemma Alla won e makko -(YMAM)) wiyi: “nelaaɗo Alla (MJKM) wiyi: coktirgal juulde ko laaɓal, kono teeŋtinta ɗum ko habbirde, uddirtee ko salminde.” Naniraa ɗum ko Saafiyu, Ahmadu e Abuu Daawuuda e Ibnu Maajah e Tirmisiyu.

Konngol Harameeji Jeeɗiɗi

1. Buuɗal yurmeende

2. ƴellitiingal e innde Geno

3. Yo jam ñallu haa to ciiñciiɗe-ma kaaɗi.

4. Ɓesngu ina e wuro, jawdi ina sarii e ladde harimaaji

5. Yo yiitere-ma reen

Petroŋ haa heewi !

Wonaa fuunti, wonaa tinndol, ko goonga laaɓɗo, ko kabaaru koolkisaaɗo, goongɗinaaɗo : petroŋ ina waawi feewnireede ndiyam geec. Ko ɗum woni ko annduɓe "konu-diƴƴe" leydi Amerik mbaɗi, so waylude ndiyam geec, mbaɗta ɗum kuɓɓirɗam (carburant). Ɗum noon US Navy udditii yonta petroŋ mo alaa ɗo haaɗi. 

Ganndal “SAWRU” (1)

"Wonaa koyɗol, ko e ejol! Ko e hitaande 2009 wonnoo. Ɗum arani mi ko miɗo ummii e paawngal muusngal, tawi miɗo leltii subaka hedde waktu jeetaɓo (w.8) miɗo woni hakkunde ɗoyngol e pinal, njiy-mi cabbi haa keewi : ɗii ko juutɗi, ɗii ko daɓɓi, ɓuɗti e cewɗi. Won e majji kadi ko kofiiɗi, ina waɗi heen portiiɗi. Miɗo nana kadi ko wayi no bawɗi maa buubaaji walla taballeeji e sabareeji ina nduƴƴa.

Tiggu welete haljinde jinnaaɓe mum !

E wiyde Doktoor sukaaɓe biyeteeɗo T. Brazelton, tiggu ina jogii ko famɗi fof gulaali (bojji) jeeɗiɗi (7) ceertuɗi : bojji heege, bojji haaɓre, bojji muus reedu, bojji waasde wellitaade, bojji pooƴtagol so hiirii (ganndiraɗi bojji jamma)

Kono won ko anndanooka e bojji tiggu. Wiɗto wooto ina bayyinaa ko ɓooyani koo e jaaynde Daily Mail tawi waɗi ɗum ko annduɓe to duɗal jaaɓihaaɗtirde Harvard

Njillu ‘Cifti e Daari’ to Jowol

E bismaango Fedde Nehooɓe jawdi Jowol e gardagol Jeynaba Buuɗi Abdul Soh, Fedde Cifti e Daari e gardagol Abdullaay Njaay yilliima Sahre nde wajjuɓe Ndeeni, ñalnde 3 e 4 lewru seeɗto (mars) 2014.

Demmba Bari to Kayhayɗi : Jaŋde, Renndo e Ganndal

Ceerno Demmba Aamadu Bari, mo Tufnde Ganndal hakkunde makko e Mammadu Demmba Sih, yoo Alla wuurno ɓamta daraniiɓe pulaar, yuɓɓinii hiirde mawnde ñalnde Aljumaa 18 Abriil 2014 to wuro kayhayɗi laamorgo Diiwaan Gorgol, e leegal Gurel Saŋe.
Tawtoraama yeewtere nde terɗe Catal Fedde Ɓamtaare Pulaar to Kayhayɗi e ngenndiyaŋkooɓe heewɓe, ina jeyaa heen : Sammba Gata Bah, 

Baaba Maal haastaaka tawo e Bagodin

 

E hitaande 2012, ñalnde 1 e ñalnde 2 lewru jolal,  ɓesngu Bagodin e kuuɓal, Harlaw, Dekle e Maalum bisminooma Baaba Maal e Daande Leñol e nder wuro Bagodin, teddini ɗumen teddungal ɓooytowal daarteede. 

EERAANGO : Mballee FOOYRE ƁAMTAARE !

Fooyre Ɓamtaare, jaaynde wootere wajjere yaltoore e Muritani tawi ko e ɗemngal ngenndiwal, nde nganndu-ɗaa jeyaa ko e jaayɗe ɓurɗe duumaade, ina sokli ballal yimɓe fof.