Tiggu welete haljinde jinnaaɓe mum !

0
2720

E wiyde Doktoor sukaaɓe biyeteeɗo T. Brazelton, tiggu ina jogii ko famɗi fof gulaali (bojji) jeeɗiɗi (7) ceertuɗi : bojji heege, bojji haaɓre, bojji muus reedu, bojji waasde wellitaade, bojji pooƴtagol so hiirii (ganndiraɗi bojji jamma)

Kono won ko anndanooka e bojji tiggu. Wiɗto wooto ina bayyinaa ko ɓooyani koo e jaaynde Daily Mail tawi waɗi ɗum ko annduɓe to duɗal jaaɓihaaɗtirde Harvard.

Ngoon wiɗto wiyi wonde tigguyon kon mbelete woyde jamma mbele jinnaaɓe ɓee ina toppitoo ɗum en, mbele kadi bojji ɗii ina tampina ɓe, keeda ɓe e hakkillaaji maɓɓe, losna ɓe, hoto ɓe dañde ɓiɗɗo goɗɗo. Ndeke ina jeyaa e ko woynata tiggu, yiɗde daɗde e waawde ooyde (añde dañde dewiro).

Porfeseer David Haig, baɗɗo winndannde ndee faccirii « tampinde e losnude yummiraaɗo jeyaa ko e peeje ɗe tiggu huutortoo ngam leeltinde gargol dewiro mum (…), sibu nefe (nefgol debbo) walla deedi ɓadondirɗi ina jotondiri e ɓeydagol maayɗeele sukaaɓe, haa teeŋti noon e nder renndooji waasɓe, ɗo ñawbuuli daaɓooji ɓuri heewde kadi ».

Biyeteeɗo Siobhan Freegard, gardiiɗo laylaytol (réseau) jiknaaɓe biyeteengol Netmum ina goongɗini ngoo miijo sibu o wiyi : “woɗɗondirde deedi ina addana yummiraaɗo heɓtude no moƴƴi cellal mum e diwnude ɓiyngel mum gadanel ngel, ɗum noon, ko ngoo wiɗto haali koo ina faamnii”.

Kono peeje ɗe joomiraaɗo jom baawɗe oo lonnginta tagoore mum (ɗooyene tigguuji ɗii) kaaɗaani e ko haalaa dow koo. Tigguuji muuynooji (guurniraaɗi kosam enndu) ɓuri waawde muuynude ko jamma. Ndaa muuynam jamma ina haɗa debbo yaawde ruŋaade (kosam yahdataa e nduŋam); ɗum fof noon, ko añde dañde dewiro tan !

Bookara Aamadu Bah, Ƴoogirde : Slate.fr