Muritaninaaɓe e Basaar al Asad

E oon sahaa gooto mo laamu Basaar el Asad yooɓtoraa warhoore ɓesngu mum, ina ƴetta puudareeje ina posna yimɓe mum, huunde e Muritaninaaɓe kersataa darodaade e makko e fotodaade e makko. Ɓeen, lowre internet wiyeteende ‘’taquadoumy’’ wiyi (ñalnde 18 ut 2013) ko ɓeeɗoo : Mahfuud wul Asiis, Muhammed wul Tolba, Isselku wul Ahmed Umar, e Abdallaahi wul Siriif.

ONA wiyi maa Abdel Asiis tuubana ɗum !

Njuɓɓudi heedooɓe ñaawoore (ONA) Muritani wiyi yo hooreejo leydi oo, hono Muhammed wul Abdel Asiis yaafnoo, sibu e yeewtere makko Neema, o naamndanooma ko faati e ciimtol Ahmed Saalem wul Buuhubeyni, gardiiɗo njuɓɓudi ndii waɗi hikka ngol. Hooreejo leydi oo jaabtorii cekedele wiyi « hol jamirɗo mo haalde ɗuum… ». ONA jaabtiima, holliti wonde kaaɗoo haala « haanaani » tee,

Suukara : wonaa ko sikketee koo

Kooli ko suukara weli ! Ko suukara moƴƴi. Ko haaletee e suukara koo ina heewi. Hol ko foti teskeede heen ?  Ko adii fof, yimɓe ina cikka wonde suukara ina weeɓi heɓtinde sibu ko peñ, walla bek, walla ko conndi, walla tawetee ko e tanngal e sokkolaa e sirooji ekn…
Kono, annduɓe ɓee mbiyi « ko ɓuri heewde e ñaamdu men ina waɗi suukara », so yimɓe mbaawaa woppude ɗum ne, ina mbaawi hakindaade heen. 

Murtooki, ndaw nafooje !

Murotooki (teyshot e safatoore, sekene e sooninke, sump e wolof), ina anndiraa kadi « tamaroowi moraande » ina heewi ɓure. Innde makki siyaas ko « Balanites aegyptiaca ». Ɓiɗɓe makki ina korsinaa e nder Fuuta, sibu sukaaɓe e mawɓe fof ina mura ɗum (mucca ɗum), woni murtooɗe. Ndeen, so ƴiiwoonde siltii tan, sukaaɓe mbaɗdata ko idaa hoccoyde murotooɗe. 

Ɓoggee : « leydi men, nguurndam men»

Sukaaɓe ceppii to Ɓoggee ngam haɗde dokkitgol boowal leydi nder wuro ngoo ñalnde 14 mee 2013. Ko gooto e perfeeji Ɓoggee rokkunoo boowal ngal sosiyatee biyeteeɗo TIVISKI, toppitiiɗo njeeygu kocce, mo nganndu-ɗaa jeyi ɗum ko Nansi Abeydarahmaan. Sukaaɓe ɓee ko laawinooɓe no feewi : ko ɗum waɗi ɓe keli “birikaaji joowanooɗi ɗoon ɗii”. Nokku oo noon, haa e ooɗoo sahaa ko nokku ɗo ɓe pettatnoo bal. 

Hooreejo leydi Mali : IBK lomtiima ATT

Duuɓi makko : 68.
Laabi o birgi gardagol leydi Mali : 3 (2002, 2007 e 2013).
IBK, woni Ibraahim Bubakar Koytaa, ko neɗɗo ɓooyɗo waɗde politik, sibu o woniino kalifu caggal leydi e hitaande 1993, hade makko wonde gardiiɗo hilifaaɓe leydi Mali tuggi 1994 haa 2000, o woniino hooreejo suudu sarɗi, hakkunde 2002 e 2007. Ɗum ko hade makko sosde parti makko ganndiraaɗo RPM (Rassemblement pour le Mali : Dental wonande Mali).

Nguurndam ɗoo e duuɓi 20

Wonaani duuɓi 10 tawo ko neɗɗo waawi jooɗaade nder dunndu Ciikon, (sara Ɓoggee) ina haalda e gonɗo Pari, walla miijoo neɗɗo gonɗo ɗo waawi wonde e winndere ndee fof tan, nodda ɗum, wona e haaldude e mum… Ɓooyaani ko wonɓe Amerik mbaɗti habrude Nuwaanaaɓe ko kewi e Nuwaa e hoore mum. 

Pottital e ɓesngu 2013

Hono no o heewnoo waɗde hitaande kala, hooreejo leydi ndii, Muhammed Abdel Asiis, «fottii» kadi e ɓesngu. Hikka noon ko to Neema. Tee wonaa ñalnde 6 ut, ko ñalnde 13 ut, sibu ko o jahnooɗo Farayse ƴeewtoyaade ɓalndu makko. Teskuyaaji ɓurɗi ɓadaade : «rawane o ɓurnoo neyɓude»,  «kala ko wonnoo ɗoo e jaggal laamu, walla ko wiɗi yiyeede, ko kam ɓuri yiytinaade toon»,

Nuwaasoot yooliima

Gila 2010, so ndunngu arii, Nuwaasootnaaɓe ceerataa e duwaade yo ƴiiwoole toɓoy ladde, ngoora wuro ngoo. Waɗi noon ko toɓoyal seeɗa, tawata ko boli fof uddii, galleeji keewɗi ilii, haa arti noon e leegal joyaɓal, jeegoɓal, Socogim PS, Tafrak Seyna … Hay gudoroŋaaji cakkitiiɗi waɗeede hakkunde wuro ngoo, tuɗat kaa keewa.
Hikka kadi maa mbiyaa ɓuri fof bonde. Balɗe jooni miskineeɓe hoɗɓe e leeɗe saraaji Nuwaasoot ngoni ko e nder ndiyam, tee hay gooto faabaaki ɗum en : ellee laamu ko ko eggi leydi ndii.

Portaabe ittii hakkillaaji

 

Alkamiisa 11 sulyee 2013, saraaji jehre mawnde Nuwaasoot ndee, yimɓe fof njiyii gorko gooto ina yaha, ina fawi junngo e nofru no muusaaɗo heen nii. Ɗo o yahatnoo, o dartii, o woni e weesaade, omo waɗa yiiloo banngoo, ɗoon tan o feɗɗitii jaleeɗe. Ko o darinooɗo, o fokkiti kadi. Ɗoon tan, o woni e yomnaade yeeso makko, junngo ina yaha ina arta, no dirotooɗo huunde nii. Kadi, ɗoon e ɗoon o dartii tem, omo haala daande dow, omo hooynii asamaan, omo tami womre. 

Cellal sukaaɓe

Ndeeɗoo winndannde ko winndannde karallaagal e wiɗto ngam daɗndude sukaaɓe, rewɓe sowiiɓe kam e muyninooɓe. Ɗii wiɗtooji e hoolkisooji ngonaano ganndaaɗi no feewi e leydi Moritani ; kono sabu ŋakkeende toɓo e ilam, heege mawnge duumiima e leydi men, yooɓii pittaali sukaaɓe heewɓe, kam e rewɓe heewɓe muuyninooɓe e sowiiɓe. Faayre mawnde e kulol nduumii. Ballal leyɗeele mawɗe kam e pelle mawɗe ɗe ngonaa laamuyankooje ina ɗaɓɓaa. Ngam anndude fotɓe walleede tawa koko yaaccii, pelle ɗee mbataɗa ko gurel yoo gurel , galle yoo galeyel, ina ɓeta sukaaɓe kam e rewɓe sowiiɓe e muyninooɓe mbele ɓeen kam ina ndaɗndee e heege.

Nuwaasoot yooliima : « onon heen »!

Caggal toɓooli keewɗi toɓɗi e wuro Nuwaasoot, leeɗe keewɗe njooliima, haa arti noon e Elmiina e Sebkaa e Sokojim PS, haa ko yimɓe heewɓe eggii galleeji mum en, ndogii… Mbeddaaji wuro ngoo keewɗi ko kujjitɗi ; gudroŋaaji keewɗi mahanooɗi ko ɓooyaani koo caayii. Ko boomaare mawnde wonande ɓesnguuji keewɗi…

Kullon ɓurkon bonande aadee

So kullon ɓurkon bonde e aadee ina limtee, ɓoyngu woni hoore. Rewi heen ko laadooje, caggal ɗuum yaare, nde nooroo ara. Hay gooto haalantaa goɗɗo oo sababuuji ndeen bonannde, gooto e men fof ina anndi ɗum, haa heddii, ma a taw, wonande ɓowngu ! Ndaa noon, so en njiɗii yawde neɗɗo, mbiyen ɗum « ellee ɓowngu ! » 

Warhooreeji e laamaandi Asiis

Ñalnde 29 mee 2013, alakhbar.info (jaaynde) ina yaltini winndannde tiitoriinde «warhooreeji laamu Asiis ɗi cafrotaako ». Ko safrotaako koo, e wiyde jaaynde ndee, ko « aaccere e yammere heɓtiinde yimɓe ɓee, nde yiyi laamu nguu ina yedda won ɗiin goongaaji paatuɗi e won kewkewe ; ko wayi no maayɗeele tuumnuɗe e warngooji baɗɗi e nder ɗii duuɓi tati laamu Muhammed Abdel Asiis. Warkoyeeji keewɗi ɗo doole kisal leydi ndii njooɓtoraa, nana kippaa, tee hay heen nde seppooji ɓesngu nguu mbaawnunoo cosgol goomuuji wiɗto, njeñtudi ngoon wiɗto hollitaaka yimɓe ɓee ».

Nguleeki : wonaa no sikkirtee nii !

Geɗe keewɗe ɗe yimɓe ina mbaɗa, cikka ina moƴƴi, moƴƴaani. Yeru ko faati e no nguleeki haɓortee.

Ɓuftaade ɓuuɓɗam : So wulii, wasiyaa ko yo neɗɗo leppin ɓalndu mum joo e joo fof ngam tellinde nguleeki ɓalndu. Kono on mbiyaaka ɓuuɓɗam, mbiyaɗon ko ndapsuɗam, ɗam wulaani, ɓuuɓaani, ɗam nguleeki mum woɗɗondiraani, walla nii jaasi seeɗa, nguleeki ɓalndu.

Binndanɗe ganndal daɓɓe

 

Nasa yiytii ndiyam nguurnojam dow tagofeere Mars : Weltaare NASA ina mawni heen no feewi. Yiyti ɗaam ndiyam kenaniiɗam nguurndam ko roboo Opportunity. Ɗaam ndiyam kadi tawaa ko e haayre ɓurnde hiiɗɗude nde roboo loskiti haa e oo sahaa. Roboo oo noon, ko junngo wooto heddoraa gila walabo ngoya junngo kalii. 

Udditgol duɗal pulaar to catal FƁPM Likseyba

Tuggi maayirɗe hitaande 2012 e lewru desaambar, duɗal ngal udditnoo. Tolnooji ɗiɗi ina njannga heen. Tolno gadano e tono ɗiɗmo. Tuggi ndeen haa 30/06/2013 yontere kala balɗe nay. Kala kikiiɗe e ɗii ñalɗi nay, almudɓe mbaɗa gorwoccol haa galle Maamuudu Demmba Bah, lollirɗo Dooro Kudiyel, kawra toon ngam heɓde binndanɗe. 

Hare luulndiinde SIDAA : ko e laawol wonaa

 

 

E lewru suwee 2013, tiggu baɗtuɗo miliyoŋ, tawi ko mo yummum wondi e Sida jibinaama, ina hisa e ñawu nguu, woni yumma mum raaɓaani ɗum. Oo kewu mawninaama ñalnde 19 suwee ndee to Wasinton, ngam mawninde duuɓi sappo tuugnorgal Pepfar, baɗiraangal haɓde e SIDA. 

Mauritanité ! Radioscopie d’une exclusion programmée ?

Depuis son accession à l’indépendance, le 28 novembre 1960, la Mauritanie a mis en place un système d’exclusion de sa composante noire tendant à l’affirmation d’une identité exclusive arabe et la négation de tout soubassement africain à travers la mise en place d’une série de reformes politiques. Le pouvoir militaire a procédé, au détour d’un conflit banal à l’origine, 

Muritani : Woote gaannuɗe

Ñalnde talaata 13 ut 2013, Laaji Tarawore, koolaaɗo kuuɓal APP wiyiino « woote sarɗiiji e minisipaal ndirtinaama ko alaa lajal ». Ɗum ko caggal nde Mesawuud yiyndiri e hooreejo leydi oo, hono Muhammed wul Abdel Asiis. Ko ɗum tagi yimɓe fof njaakorinoo ko ma o habru ɗum e yeewtere makko to Neema, kono, o wiyi « alaa ɗo fawii ko woote ɗee ina ndirtinee ko ɓuri yontere walla jonte ɗiɗi »