Nuwaasoot yooliima

0
1537

Gila 2010, so ndunngu arii, Nuwaasootnaaɓe ceerataa e duwaade yo ƴiiwoole toɓoy ladde, ngoora wuro ngoo. Waɗi noon ko toɓoyal seeɗa, tawata ko boli fof uddii, galleeji keewɗi ilii, haa arti noon e leegal joyaɓal, jeegoɓal, Socogim PS, Tafrak Seyna … Hay gudoroŋaaji cakkitiiɗi waɗeede hakkunde wuro ngoo, tuɗat kaa keewa.
Hikka kadi maa mbiyaa ɓuri fof bonde. Balɗe jooni miskineeɓe hoɗɓe e leeɗe saraaji Nuwaasoot ngoni ko e nder ndiyam, tee hay gooto faabaaki ɗum en : ellee laamu ko ko eggi leydi ndii.

Gila 2010, so ndunngu arii, Nuwaasootnaaɓe ceerataa e duwaade yo ƴiiwoole toɓoy ladde, ngoora wuro ngoo. Waɗi noon ko toɓoyal seeɗa, tawata ko boli fof uddii, galleeji keewɗi ilii, haa arti noon e leegal joyaɓal, jeegoɓal, Socogim PS, Tafrak Seyna … Hay gudoroŋaaji cakkitiiɗi waɗeede hakkunde wuro ngoo, tuɗat kaa keewa.
Hikka kadi maa mbiyaa ɓuri fof bonde. Balɗe jooni miskineeɓe hoɗɓe e leeɗe saraaji Nuwaasoot ngoni ko e nder ndiyam, tee hay gooto faabaaki ɗum en : ellee laamu ko ko eggi leydi ndii.

Ko ɗum addani jaaynoowo biyeteeɗo Kaliilu Jagana wiyde « ɓesngu ina maaya, oɗon kaala woote ». Wul Mawluud wiyi kañum ne « ardii Muritani ko tamanngel julaaɓe ɓe hakkillaaji mum en ngoni bannge goɗɗo, ko wonaa ɓamtude leydi e faabaade miskineeɓe. Kala jahɗo leegal joyaɓal walla jeegoɓal hannde maa yenane leydi ndii ardaaka. Toɓoyal seeɗa, Nuwaasoot huymbii». O ɓeydi heen « kapitaal leydi ina wayi nii, laamu ina ƴetta 15 miliyaar ugiyya ngam siiñtude gure (22 suwee 2011) kese nder ladde tuulaa heelaa”, yeru Chami, … nder wilaaya Nuwaadibu.»    

Fooyre Ɓamtaare 114 l BAB