Cellal sukaaɓe

0
1496

Ndeeɗoo winndannde ko winndannde karallaagal e wiɗto ngam daɗndude sukaaɓe, rewɓe sowiiɓe kam e muyninooɓe. Ɗii wiɗtooji e hoolkisooji ngonaano ganndaaɗi no feewi e leydi Moritani ; kono sabu ŋakkeende toɓo e ilam, heege mawnge duumiima e leydi men, yooɓii pittaali sukaaɓe heewɓe, kam e rewɓe heewɓe muuyninooɓe e sowiiɓe. Faayre mawnde e kulol nduumii. Ballal leyɗeele mawɗe kam e pelle mawɗe ɗe ngonaa laamuyankooje ina ɗaɓɓaa. Ngam anndude fotɓe walleede tawa koko yaaccii, pelle ɗee mbataɗa ko gurel yoo gurel , galle yoo galeyel, ina ɓeta sukaaɓe kam e rewɓe sowiiɓe e muyninooɓe mbele ɓeen kam ina ndaɗndee e heege.

Won e nokkuuji, yimɓe mum en ina cuɓii yarlitiiɓe, gollodtooɓe e ɗeen pelle, woni ko wiyatee jokkondirooɓe e renndo. Ko ɓeen keewi hebleede e winndannde men hannde ndee mbele ina mballita e daɗndugol ɓesngu. Ndee winndannde ɓuri huccineede ko e maɓɓe sibu heewɓe e maɓɓe kuutortoo ko Pulaar oo.

Ende huccitinaa kadi e kala jiɗɗo faamde e anndude golle ɗeen pelle ngam waawa addude ballal e ndee hare ɓamtaare.

Hol ko woni heege ? Heege ko peeñirɗi ŋakko sokla kam e ko timmitinta nyameele wonande aadee.

Doosgal : ɓurtingol walla ŋakkere walla baasgol fotde ɓeydaari nyamri, ina addana ɓalndu huutoraade no feewaani nyameele.

Hol ko addata heege? Addata heege ko geɗe keewɗe. Ɓurɗe ɓallaade ɗee ko : baasgol haarde muuynam; ento ɗoon e ɗoon ; maa baɗe ɗe peewaani; keewal nyamri ndi faayodinaani; e ŋakkere ndeenka mawnugol.

Sababuuji goɗɗi ina ngoodi, bayɗi no : baasgol maa ŋakkere nguura; baasgol ndiyam ceniɗam; ŋakkere laaɓal; nyabbuuli duumiiɗi.

Heege : Ko feenyo ngonka neɗɗo jooni. Sabaabu mum ko ŋakkeede nyamri moƴƴiri.

Eddaaji heege : heege samornge safratee ko e kerenaam; heege fakitnde safratee ko e kerenaas. Heege fakitnde ina waawi saabaade maayde so joom mum safraaka ko yaaccii.

Mbaydiiji tati (3) heege fakitnge ina ngoodi: kowaasiyokoor walla ɓuutgol koyɗe ɗiɗi ɗee; ‘’marasme’’ walla pooƴgol caɗtungol; mbaadi reento : kowaasiyokoor kam e ‘’Marasme’’.

TM : suka mo heege semornge ina waawi wontude mo heege fakitnde.

Mbaydiiji heege fakitnge

Kawaasiyokoor walla ɓuutgol koyɗe ɗiɗi ɗee. Ko feenyo ŋakkere tabitnde e nyamri mbaasndi waɗde tebbuuli. Kawaasiyokoor ɓuri waawde yiyteede ko e sukaaɓe ɓe njettaaki duuɓi joy. Kawaasiyokoor arata ko e sukaaɓe yahrooɓe e duuɓi ɗiɗi walla lebbi seeɗa caggal nde ngentaa ento ɗoon e ɗoon.

Marasme walla pooƴndam caɗtuɗam : Ko feenyo ŋakkere huuɓtodinnde nyaamdu ndi alaa tebbuuli, cemmbinoori, cukalel ngel nyaamataa haa haara. Marasme ina heɓoo law, tuggi ɓolum haa lebbi jeegom, so tawii : -yumma makko haaraani, ngel jibiniraa ko teddeendi pamari, ngel timmaani, ngel haaraani muuynam, jibinirɗi deggondirɗi (nefo) .

Baal Mammadu Maamuudu