8 silto (settaamburu), ñalawma winndere jaŋde mawɓe (mumtugol humambinnaagu)

0
364
8 silto ñalawma jaŋde mawɓe
8 silto ñalawma jaŋde mawɓe

Ko ñalnde 17 jolal (noowammburu) 1965, Njuɓɓudi Fedde Ngenndiije Dentuɗe kalfinaandi Jaŋde e Ganndiwal e Pinal, hono Unesco, dotti yo ñalawma 8 silto (settaamburu) won Ñalawma Winndere Momtugol Humambinnaaal (Jaŋde Mawɓe), hono ko farayseere wiyata alphabétisation (janngingol abajada), walla « literacy » he engeleere.

Faandaare ñalngu nguu ko teeŋtinde nafoore jannginde yimɓe binndol, jannginde denɗe ɗee e renndooji ɗii binndol, e rewrude heen ngam ɓeydude cellal mum en e weytaare mum en. Ko ñalngu kaɓgol e baasal e nuskugol rewɓe, sibu ine anndaa muuyninoowo ɓurɗo toowde jaŋde fof, sukaaɓe mum ɓuri heewde taccude yolnde duuɓi 5.

Gila 1967, kala 8 silto (settaamburu) winndere ndee ine siftina ardiiɓe politik e yimɓe fof, teeŋtugol nafoore jaŋde ngam tafde renndo humpitiingo, anndungo, nuunɗungo, deeƴngo e duumotoongo.

Janngineede binndol ko hakke aadee goroworo, udditoowo damal hakkeeji aadee keddiiɗi ɗii, udditoowo damal wellitaare e ɓiyleydaagu huɓtodinngu. Jaŋde binndol woni ngooroondi ganndal e kattanɗe e ɓure renndo, gaddanooji neɗɗo waawde daranaade deeƴre duumiinde tuugiinde he kormagol potal, daranaade Dowla nuunɗuɗo e potal, e keewal eddaaji e muñondiral, e jogaade ɓernde deeƴnde e moƴƴinde gondigal mum e heddiiɓe. Kono tan, e hitaande 2022 ndee, ko famɗi fof neɗɗo gooto jettiiɗo duuɓi 15 nder yimɓe njeeɗiɗo (woni 765 miliyoŋ neɗɗo), waawaa winndude e tarde. Miliyoŋaaji miliyoŋaaji suka ine haɓanoo waawde winndude e tarde e hiisaade, tawi noon 250 miliyoŋ suka jahroowo hakkunde duuɓi 6 e 18 naataani jaŋde.

Hikka tiitoonde Ñalngu nguu ko «Semmbinde nehdi e jaŋde nder ɗemɗe keewɗe : jannginde mawɓe ngam paamondiral e jam ».

Jaŋde mawɓe ina wayla  renndo, wallita paamondiral e mahondiral renndo e jam. Nder aduna hannde oo, ɗo ɗemɗe keewɗe keewi hoɗdude, wallitde yimɓe hattande koye mum en rewrude e jaŋde ɗemɗe keewɗe, tawa gooto fof ko he ɗemngal mum neeniwal, ko feere moƴƴere sibu ine waɗi ɓure keewɗe, sibu ko sodorde ganndal, ɓuri newaade jannginirde, ɓuri newaade he renndo e heewde ngartam to bannge dañal. Ndee feere maa wallit paamondiral e kormondiral, wallita gooto kala ñiɓaade he pinal mum keeringal  kam e pine denndaaɗe ɗee kala.

#JournéeDelAlphabétisation, #JaŋdeMawɓe

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.