Miijo : innde wonaa sara e leñol

2
2363

Sikke alaa diina – mbaawka wonde fof noon – ari ko nafde neɗɗo e feewnude jokkondiral hakkunde makko e tagɗo mbo oo, fawaade e fiɓnde makko e faamu makko, kono kadi kala diina hina soomi baŋnge pinal e njiimaandi, ko ɗuum waɗi ɓe diina kaa adii jippaade e dow mum en ɓee, walla adiiɓe e diina kaa – wonande diinaaji leydiiji ɗii – hina ngetoo jiimirde yimɓe woɗɓe ɓee pinal maɓɓe e innde diina kaa.

So en ƴettii yeru jokkondiral men enen afrik-naaɓe e diinaaji ɗiɗi ɓurɗi yaajde nder Afrik ɗii, Lislaam e Kereceenism; maa en tawu ɗi kaaɗaani tan e nafde men to baŋnge fiɓnde, walla feewnude jokkondiral hakkunde men e semmbe ɓurɗe mawnude jiimɗe winndere ndee (tagɗe winndere ndee fawaade e piɓle men), kono ɗi mbaylii ko heewi e geɗe pinal men, ngam wiide yahdaani e diina, walla won ko ɓuri ɗum moƴƴude, tawa ko yimɓe adduɓe diina kaa e men ɓee tan njiiri noon, ngam waasde geɗe pinal men ɗee yahdude e pinal maɓɓe ngal, kono tawa jokkondiraani e diina to ɓadii e to woɗɗi fof. Hina jeyaa e ɗeen geɗe, inɗe men. Diina lislaam adii jippaade ko e aarabeeɓe, ka tawriɓe ko pinal, aadaaji e inɗe, ko noon neh kadi ka tawri leƴƴi goɗɗi naatoyɗi e makka ɗii fof, kono nde wonnoo aarabeeɓe ɓee, haa teeŋti noon Banii Umayya (ummayyaad) en, hina njiɗnoo mawninorde heen aarabaagal, ɓe ƴettu pewje, kala naatɗo nder diina lislaam yo o waylit innde makko o woppa nde o joginoo ndee, o ƴetta innde arab, kadi sukaaɓe makko jibinoyteeɓe woto innire inɗe taaniraaɓe mum en tawaaɗe ɗee, yo ɓe innire inɗe aarabeeɓe ɗee, ɓe peewnani ɗum hadisaaji ngam rokkude ɗum goobu diina. Ede inɗe ɓe ndokkata yimɓe ɓe mbiya ko inɗe Lislaam ɗee, heɗe ngoodnoo ko adii gargol Lislam, ɗuum tan hina holla ko ɗe ganni aarabeeɓe tan ɗe ngonaa garduɗe e diina kaa nde ka ari ndee. Ko ngool dawrugol e ɗeen pewje ɗe kamɓe adiiɓe  e diina kaa ɗee,  ngaddani leƴƴi keewɗi naatnooɗi e Lislaam lawu ɗi ɗaɗi pinal mum en ngoɗɗoyaano no feewi fof, majjiraa inɗe mum en e jelooɗe pine mum en goɗɗe keewɗe, ƴetti ko hesɗi ko addaa e mum en koo.

Leñol fulɓe neh, hina jeyaa e leƴƴi Afrik gadiiɗi jaɓde e naatde Lislaam, ngollani ɗum golle tiiɗɗe, kono nde wonnoo ndeen ko ɓe leñol mawngol, ɗaɗi pinal maggol hina ngoɗɗoyi hina ñiɓii haa tiiɗi, kamɓe fof e jaɓde inɗe aarabeeɓe walla garɗe e deftere Ɓuraana ɗee ko inɗe lislaam, ɓe innariiɗe nii, kono ɓe ngoobɗe goobu maɓɓe (pulaagu/ku) haa ɗe njooɗi, kala innde aarabeere ɓe ngoobii ɗum yeru: (Muhammadu   wonti Mammadu/Hammadi, Khaaliidu   wonti Kaaliidu, Zeynabu زين wonti Jeynaba, Faaɗimatu          wonti Faatimata / Faati…), tawii kadi heɓe keddorii inɗe maɓɓe gaadanteeje ɗe ɓe tawri maamiraaɓe e njaatiraaɓe, ittaaɗe e pinal e neesu maɓɓe, won heen tawa ko inɗe limoore (deggondiral) ɓesngu, Ndikkire (Hammadi), Sammba, Demmba, Yero, Paate, Njobbo baŋnge worɓe, to rewɓe too neh, Diko (Sira), Kummba, Pennda, Takko, Jiba, Daado yantude e kodda, hina wona gorko hina won debbo. Gannduɗo renndo ngoo fof so nanii Kummba e Pennda njiidi tan, naamnotaako holi keccuɗo! Walla Saajo – enen e sooniŋkooɓe e woɗɓe denndi – nanɗo nde fof hina anndi o rewi ko e funeeɓe. Ko jiidaa e inɗe men goɗɗe gittaaɗe e neesu men hono: Galo, Dulo, Daɗal, Malal, Guurɗo, Wuuri, Dañɗo, Eggudu, Egge, Jaaƴe, won heen ɗe worɓe keerorii, won heen ɗe rewɓe keerorii, won heen ɗe ɓe ndenndi. Innde heen fof hina roondii pinal e ganndal haa heewi, so nattii innireed tan majjat majjida heen. Hina heewi to neɗɗo men rentini inɗe ɗiɗi (nde pulaar e nde arab) fof, seernaaɓe men mawɓe tuugnorteeɓe, hina njoginoo ɗeen inɗe, ko hollata men innde ko baŋnge mum, diina kadi ko baŋnge mum, kadi holla men pinal seernaaɓe men ɓooyɓe ɓee njoginoo ngal hono wayi toowde, e faamaamuya ɓe paamnoo diina kaa hono waynoo laaɓtude, nde wonnoo  ngaan saanga, renndo men hina tiiɗi, hina hedditorii, yimɓe maggo ƴaaftodtoo ko e njongitaari mum en pinal, moɗde ɗum en weeɓaano. So en njerondirii ngonka men hannde kaa, e ka ndeen kaa, maa en nganndu ko seernaaɓe men jooni ɓee ñeŋngaa to baŋnge pinal too hono wayi hulɓinaade, haa arti noon e jaŋnguɓe e duɗe arab ɗee, walla jaŋngoyɓe leyɗe arab nani heen ɓee. Ɓe mbattii huɗoraade innirde inɗe men ganni ɗee, haa heɗeni njogori majjude jooni, ko to dowri too tan ɗe keddii seeɗa, hay ɗuum ustiima no feewi, ko goonga ko renndo ngoo fof defii ɗuum, kono seernaaɓe ɓee mbonaani heen, nde wonnoo ko kamɓe ngoni annduɓe diina, ede kadi heɓe paaydi ka e pinal aarabeeɓe ngal, haa ɗuum addi jiiɓru ndukaten ɗoo nduu!

Wonaa baŋnge inɗe yimɓe tan nii, hay inɗe gollorɗe men e juulirɗe (jamaaji/jumaaji), e inɗe gure fof hannde woni ko e majjude e wontude goɗɗum. Yeru: wooda mahɗo jamaa e duɗal, walla safrirde, innira Bilaali, walla innde safaroore wonnde ko way honi RAHMA رحمة ronka wiide yurmeende, walla innira gooto e seernaaɓe men mawɓe waɗɓe nguurndam mum fof e gollande diina kaa. Ko noon neh kadi inɗe gure men fof nani mbaylee hina mbaɗtee goɗɗum, ko ɓuri mettude koo, ko enen lollinta inɗe kese ɗee, ngoppen innɗe men ɓooyɗe ɗee. Wuro wiyatenoongo Winnde Ciluɗe watta wiyeede Daarul beeda دار البي e ko nanndi e ɗuum. Won e seernaaɓe men inniratnoo gure men inɗe koɗe ko way hono Daaru assalaamدار لسّل Hudallaah هدى الngam yiɗde malnoraade tan, tawa hina waawi malde hay sinno woniino e pulaar. Ngaree tiiɗnoɗen peerten hakkillaaji men e gite men, njiyen nguu ñifu pinal paangu e leñol ngol iwrungu men baŋngeeji fof, kono ɓuri laaɓtude hannde ko baŋnge inɗe ɗee. Naŋtoɗen e inɗe men, nguurtinen puɗɗinooɗe yejjiteede ɗee, sabu innde wonaa sara e pinal leñol !

 

Abdullaay Yerel Soh

2 JOWE

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.