Puɗi ine ɗaanoo jamma ?

0
264
Ɗoyngaol puɗi - yirlo nguurdam
Ɗoyngaol puɗi - yirlo nguurdam

Eɗen nganndi puɗi ko kulle guurɗe, keewɗe nafoore e nder sewlo (tago). Mbele kañji ne eɗi ɗaanoo so jamma arii, no kulle goɗɗe ɗee nii ?

Ko idii fof nguurndam puɗi ine jotondiri no feewi e annoore (leer) ñalawma, hono caafal naange. Eɗen nganndi puɗol, so yiyataa naange sooyɗat, so juutii maaya. Hay piindi ko maa njiya naange  nde petta. Baramlefi puɗi fof njogii ko noordi (goobu) haako ñebbe, kaakooli fof nanndi noordi. Rokkata ɗi ndiin noordi ko naange : ɗi pooɗat annoore ndee kam e henndu ƴulɓu (CO2), ɗi mbaɗta ɗum yakawere wayliwal (yakawere kemital) kam e henndu poofam (O2). Ko ɗuum addani kullon yiɗde sakkaade, walla fooftaade les leɗɗe, haa teeŋti noon, neɗɗo teeɗanaade yahndaade nder dunndu. Kono fooyfeewno/fooytafngo (photosynthèse) aaɓnotoo tan ko ñalawma, so jamma arii dartoo sabu ŋakkeendi leer.

Fooftafngo, ɗoyngol… Hol ko puɗi peewnata jamma, hol no ɗi poofirta ?

Guurɗiwo Suwednaajo biyeteeɗo Carl von Linné wiɗtii ngam anndude hol ko puɗi mbaɗata jamma, e mbele eɗi ɗaanoo. Caggal ɗuum o wiyi nde o ƴeewi, o tawi, so jamma jofii, puɗi ɗaanoto. O dalliniri ɗum ko so jamma arii, baralefi njommbinto. Caggal ɗuum wiɗtooji goɗɗi mbaɗaama kollitooji wonde puɗi ine njokka e foofde so jamma arii, kadi ɗi njokka fooftafde. (processus de photosynthèse). Ko goonga ine ustoo so leer alaa, kono aɗi njokka e yaltinde yakawere wayliwal.

Hol leɗɗe potɗe waɗeede nder suudu ?

Heewɓe ine cikka wonde naatnude puɗi guurɗi nder suudu moƴƴaani, sabu hulde biimtagol gaas ƴulɓo (CO2), kono tawaama ɗuum hay dara bonnataa, kañji fof noon e jokkude yaltinde gaas ƴulɓo, sibu ko seeɗa ɗi njaltinta heen jamma. Yeru, neɗɗo ɗaanodiiɗo e puɗol nder suudu wooturu ko yaltinta e gaas ƴulɓo koo, ine sowoo laabi 40 ko puɗol ngol yaltinta heen koo. Ine waɗi boom puɗi moƴƴuɗi he nder suudu. Yeru, aloe vera, sibu ine laɓɓina henndu, tee uurngol mum ine deeƴna.

Mbele lekki ine ɗaanoo ?

Hono no puɗi ɗii fof nii, leɗɗe ina pooftafa. Cate ɗee njiylotoo ko caafe naange (leer) nder ñalawma, so jamma jofii ɗe teeɗantoo ko yommbinaade, ɗe ngokkana fooftaade sabu ŋakkere leer, e ndiyam ɓinɗe majje. Kono tan, no yimɓe e jawdi nii, leɗɗe (puɗi) kadi njogii ko yirlo nguurndam tuugiingo e jamma-ñalawma. Ɗum firti nguurndam majje tuugii ko e waktuuji 24 ñalannde ɗii, tawi heen feccere ko ɗoyngol, ndeya feccere ko pinal. Ine wiyee boom leɗɗe ine njogii montoor nder mum en, gaddanoowo ɗum en yommbinaade jamma, so naange feerii baramlefi mum en piɗɗitoo.

Bookara Aamadu Bah

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.