Jaagordu geɗe renndo e cukaagu e ɓesngu : Ɗemɗe neeniije ciftoraama

0
285
Gollordu Masef to kayhayɗi mars 2024
Gollordu Masef to kayhayɗi mars 2024

Gollordu diisnondiral paatungu e kuccam paandaale (concertation sur les orientations stratégiques) ngam ƴellitaare jaŋde gaggaaji waɗii  tuggi alarba 10 haa alkamiisa 11 marse 2024  to Kayhayɗi, to duɗal toppitiingal Jaŋde Ndema e Cellal Jawdi e Taariindi. Yuɓɓini ndee joɗnde ko Jaagordu Gollal  renndo, e Cukaagu, e  Ɓesngu. Ko heblo ɗimmo e nder doggol heblooji tati denndinɗi diiwanuuji Gorgol, Gidimaka, Brakna e Tararsa.

E nder ñalngu adanngu ko Gardiiɗo  diiwaan Gorgol udditi golle ɗee, caggal ɗum ko konngol Meer komiin Kayhayɗi, caggal ɗum tawtoraaɓe ɓee, gooto fof waawii hollitde hoore mum. Karallo Alasan Sumaare waawii hollitde paandaale mawɗo leydi ndii ko yowitii e ooɗoo fannu. O siftinii wonde Hooreejo leydi gaddiima  wallitde 100 000  suka doofolo, o siftinii kadi ko ɓuri 31 200 suka, tuggi duuɓi 3 haa duuɓi 6 ngoni ko e tolno naatde e duɗal gaggaaji.

Paandaale hooreejo leydi ndii ko ɗeeɗoo : Gootiɗingol renndo, mahondiral e potal renndooji. Feere paandaale noddi ko kaaldigal hakkunde jaagorɗe, hitaande peewnitagol e gollondiral.

Golle baɗaaɗe ko : peewnitgol  48 duɗal gaggaaji. Ballal kaalis e hitaaande 2022-2023. Keɓgol kaɓirɗe wonande 395 jannginirdu.

Eɗen teskoo ndeeɗoo joɗnde ina teskini  sabu faayiida gonɗo e wallitde jaŋde gaggaaji, sikke alaa  hooreejo leydi ina faami heɓɓitaade sukaaɓe tokosɓe ɗoon to puɗɗotoo naatde duɗal gadanal jaŋde lesre. Pulaar ina wiya “so goo bonii limoore aayiima”, ɗum firti ko sukaaɓe yo toppite gila e ngalɗoo daawal, mbaawa kadi fuɗɗaade jaŋde e ɗemɗe neeniije ɗee. Pelle pinal tati ɗee mbismanooma e ɗiiɗo ñalɗi. Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani tawtoraama  ndeeɗoo joɗnde. Ko Gumaalo Umaar Soh, koolaaɗo kuuɓal Catal Kayhayɗi tawtoraa e innde fedde ndee. Eɗen ciftina ko kuutaragol ɗemɗe ngenndiije gila e jaŋde gaggaaji waɗiraa ko ngam ɓeydaade moƴƴinde mahondiral renndooji Muritani.

Capanɗe tati e nay (34) neɗɗo tawtoraama ñalɗi  ɗii, ummiiɓe e banngeeji keewɗi : Ardiiɓe jaŋde e diiwanuuji (DREN Gorgol, mo Gidimaka, mo Brakna, mo Trarsa), ardiiɓe MASEF e diiwanuuji nayi ɗii, Jaagordu sukaaɓe, ardiiɓe kominaaji, UNICEF e jinnaaɓe sukaaɓe janngooɓe. Ko waɗaa ɗoo koo ko taaɓal ngam hokkude ɗemɗe ngenndiije geɗal, ko safrude kadi ŋakkere laamu wonande  duɗe gaggaaji. Sikke alaa ko fayi arde, cukalel fof maa waaw fuɗɗoraade jaŋde he nder ɗemngal mum neeniwal, jinnaaɓe kadi mbaawa faamde nafoore wonnde heen.

Usmaan Ñaan, hooreejo Catal Kayhayɗi

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.