Hikka Asammbele yeewta !

0
1784

 

Fotde 27 naamnal, ɗe depiteeji men nganniyii huccitinde e terɗe guwarnama leydi ndii. Ko goonga, batuuji ɓennuɗi ɗii kadi mbaɗii naamne, keewɗe, baɗɗe faayiida, kono ɗe meeɗaa heewrude nii. Nguuɗoo batu noon foti wonde mbattanu hade depiteeji goɗɗi toɗɗeede.

 

Fotde 27 naamnal, ɗe depiteeji men nganniyii huccitinde e terɗe guwarnama leydi ndii. Ko goonga, batuuji ɓennuɗi ɗii kadi mbaɗii naamne, keewɗe, baɗɗe faayiida, kono ɗe meeɗaa heewrude nii. Nguuɗoo batu noon foti wonde mbattanu hade depiteeji goɗɗi toɗɗeede.

Naamne ɗee toɗɗii ko hilifaaɓe njeenayo laamu nguu, tee ko hilifaaɓe nokkuuji teeŋtuɗi. Nii woni, gaa gaa mawɗo ‘buduru’ oo e hoore mum, hono gardiiɗo hilifaaɓe, Mullaay Muhammed wul Muhammed Lagdaaf, ɓeeɗoo arooɓe kala, maa kujjikino yeeso depiteeji men tedduɗi ɗii : Ahmed wul Baahiya, kalifu dowla kalfinaao tippudi nehdi e jaŋde ngenndi kam e jaŋde toownde e wiɗto ; Abidiin wul Khayri, kalifu ñaawoore ; Muhammed wul Boyliil, kalifu geɗe nder leydi kam e bellitgol ; Ahmed wul Neyni, kalifu geɗe lislaam kam e jaŋde asliyeere ; Maati Mintu Hammadi, kalifu golle laamu e kesɗingol e njuɓɓudi ; Taaleb wul Abdi Faal, kalifu semmbe e petroŋ e oogirɗe ; Bah Huseynu Hammadi, kalifu cellal ; e Muhammed wul Khuuna, kalifu cawndiiɗo kalifu dowla tippudi nehdi e jaŋde, kalfinaaɗo ko fayti e golle e heblo kam e karallaagal kesal. Ɓeeɗoo kala ko fotɓe heblaade jaabtaade naamne teeŋtuɗe ɗe depiteeji men njogori huccitinde e maɓɓe, jowitiiɗe e nguurndam leydi ndii.

Hoto mo luutaa ɗum noon, sibu huunde ndee ina jogori safde, nde tawnoo depiteeji keewɗi luulndo ngoo ina njooɓtorii gardiiɗo hilifaaɓe oo, Mullaay wul Muhammed Lagdaaf « waasde hormaade depiteeji sabu mum salaade jaabaade naamnal naamnanoo e joɗnde wattindiinde ndee ». Abdarahmaan wul Mini, depitee RFD, ko pellitɗo naamnitaade mo kadi ko fayti e bonannde kaalis teskaande e golle laamu nguu.

Kalifu ñaawoore, hono Abidiin wul Khayri, maa jaabto naamnal depitee RFD goɗɗo, hono Yaakuub wul Moyne, jowittoongal e binnditagol kasooji e dummbaaɓe heen e nder leydi ndii. Eɗen ciftora e hitaande yawtunde ndee, sokaaɓe heewɓe cankiima e dummbirɗe leydi ndii, ɗum jiidaa e caltagol woppitde e sarɗi kam e jaltingol e mudda e caɗeele nguurndam e nder kasooji hee : tuundi, ɓiɗtondiral yimɓe, joowondiral, nangle ɓe ñaawaaka ɗe ngalaa haddu, caɗeele nguura, ndiyam ekn …

Muhammed wul Boyliil ne jogori hujjikinaade ko yeeso Kajjata Maalik Jallo (depite UFP) ngam jaabtaade hol ko saabii laamu Muritani ina haayta  artirde Muritaninaaɓe mooliiɓe to Mali, e hol sabaabu ina saloo artirde ko ɓuri 5 000 taccinanooɓe to Senegaal winnditiiɓe ina njiɗi artude ?

Ko noon kadi Kajjata Maalik, gardiiɗo goomu asammbele toppitiingu jokkondiral, naamnortoo mo ko jeyi sabaabu «leeltugol ɓurtugol ñawndugol caɗeele foksineeruuji e gollotooɓe dowla loranooɓe e ewnemaaji 89 caggal nde mbinnditaa ko ina ɓura hitaande jooni ».

Naamne tati goɗɗe kuccitinaama e wul Boyliil : cosgol Mukaataa keso biyeteeɗo N’Beïket Lahwash, kaljingol ɓiɗɓe leydi jogiiɓe haaju e njuɓɓudi laamu, kam e binnditagol puɗɗangol jooni ngol …

Depitee biyeteeɗo Naanna mint Seekna huccitinii naamnal e Taaleb Abdi Faal, kalifu ko fayti e semmbe e petroŋ e oogirɗe, paytungal, e ko ɓuri teeŋtude, e rewindo gaggitagol oogirɗe kaŋŋe Tasiyaset (diiwaan Nuwaadibu) kam e sababuuji ƴettugol dekere jamiroowo sosiyetee Inndo biyeteeɗo « Indo Mining Company S.A » gollodtooɗo e Muritaninaajo biyeteeɗo Ahmed Saalek wul Buuh ganndiraaɗo Es-Sahraoui, yo gollo fosfaat gonɗo e nokku Bofal Lubeyra (diiwaan Barakna e Gorgol.

Ko noon kadi Sokna Maati Mintu Hammadi kalifu golle laamu kam e Bah Huseynu kalifu cellal, ina poti jaabaade naamne jowitiiɗe e geddooji golle baɗɗi e nokkuuji njiimaandi mum en ɗii e dumunna jawtuɗo oo.

Kono kommbaa mawɗo, mawɗo oo, ko naamnal ngal depitee Tawaasul hono Seek Jamiil Mansuur naamnii Ahmed wul Nenni, kalifu geɗe lislaam e jaŋde asliyeere, jowitiingal e won oon fatwa oo neɗɗo diine waɗnoo hade mum wonde kalifu. Ko nii naamnal ngal lelorii : « caggal waklitere waɗnde to Tuunus e to Misra, mbele seppooji jamyami ɗi worɓe e rewɓe mbaɗata ngam hollitde mette mum en e ardiiɓe ɗum en ɓee, ko huunde nde Lislaam yamiri ? », ɗum ko caggal nde kalifu oo wiyi, ko ɓooyaani koo « alaa nafoore woni e seppo, so wonaa bujitaare e jiiɓru».

Ɗum noon, suudu sarɗi ina jogori yeewtude. Sibu hay parti laamu (UPR), hay oon parti, yamirii depiteeji mum yo naamno terɗe guwarnama ɗee nde wiyata : « min njiɗi ko depiteeji amen 63 ɗii (e nder 95 depitee) njeewtina batuuji suudu sarɗi nduu. » (…)

Ko mbaaw-ɗen wiyde tan, ɗeeɗoo naamne ngari ko nde foti sibu, so on teskiima lebbi yawtuɗi ɗii ina keewi dille, haa teeŋti noon seppooji e goddooji gollotooɓe. Ma a taw ŋakki tan, ko naamnal jowitiingal e caɗeele nguurndam sabu ɓeydagol coodguuli ngol alaa happu.

BAB (ƴoogirde mauritanie24)