Ñabbuuli n’ai : bernal (berlal / kurel / naroowel)

0
1990
vache2.jpg

 

Ñabbu gooto biyeteeɗo bernal walla kurel walla laañel. Ñawu nguu ina anndiree ɗeeɗoo inɗe tati fof. Bernal ittaa ko e werlaade sabu jaawgol ñawu nguu ; kurel faanditaa heen  ko kural ñawu walla maayde ; laañel faanditaa heen ko laañal ñawu walla maayde sabu woni ɗoon ko ñawu ngardoowu no werlannde kural laañal nii e yaawde.

 

Ñabbu gooto biyeteeɗo bernal walla kurel walla laañel. Ñawu nguu ina anndiree ɗeeɗoo inɗe tati fof. Bernal ittaa ko e werlaade sabu jaawgol ñawu nguu ; kurel faanditaa heen  ko kural ñawu walla maayde ; laañel faanditaa heen ko laañal ñawu walla maayde sabu woni ɗoon ko ñawu ngardoowu no werlannde kural laañal nii e yaawde.

Hol maale ñawu nguu ?

Ina teskaa so kernal ina fiɗa nagge, alaa fof ɗo kura ngal ronki yande. So tawii ko e baluwal walla asangal nge fiɗaa, ɗoon e ɗoon a yiyat enge ficca koyngal ngal no memiinge nii. Ɗo nagge ngee fiɗaa ɗoo ɓuutat haa ƴuufa, ɗoon jaaɗa, yoora. So a memii ɗoon tawa ina soñña, to nder too waya no ko waɗi nguufa nii. Nge laƴa laƴal laaɓtungal. Fulɓe ina njerondira tooke bernal e tooke sohre mawnde, yaawnde warde.

So kural ngal fiɗii nagge, so tawii ko e warirde, nde wonata waktuuji seeɗa, tawata ko kural ngal battinii e nagge hee, wara nge. Ina teskaa so wonii balɗe tati nge maayaani, ina hasii nge daɗa. Kono kadi ange waawi maayde caggal balɗe tati ɗee. So ñawu nguu warii nagge ngee, so nge huttaama, a yiyat ɗo nge fiɗiraa ɗoo teewu nguu ina defii haa ɓenndi, ina ɓawli no teewu heeñere nii, tee jofe ɗee mbaɗat gudde ɓaleeje kurum, loowɗe keɗɗe ƴiiƴam ɓalejam. Ko ɗuum waɗi so bernal warii nagge, tergal piɗangal ngal fof ñaametaake, taƴete, weddee ngam hulde hoto tooke ɗee battinde e ñaamɗo teewu nguu oo. Ina teskaa e nguuɗoo ñawu, ngu yiɗaa jaynge : so fiɗaange sumaama tan heewi ko maayde.

Saanga nde ñawu nguu yanata

Nguuɗoo ñawu alaa sahaa e hitaande mo ngu arataa. Kono ngu ɓuri teskeede ko e saanga demminaare, nde toɓo fuɗɗii, hokkere lomtii, haa huɗo fuɗɗii ɗaasɗude, ngaadooji cooyɗi, walla kawle nde huɗo fuɗɗii yoorde, faade e naatirɗe dabbunde. Ina teskaa ko jamma nguuɗoo ñawu heewi feeñde e na’i. Gaynaako finat subaka tan yiya nagge ina laƴa, o annda ko nge fiɗaange.

Fulɓe lollirɓe ngaynaaka ina mbiya kala nde ñawu nguu jogori yande e na’i ina wayi no eɗi tina ; ɗi ngaree olwere nde taƴondirtaa sahaa fof  ɗi laawoo no jiyɗi kullel conngowel nii.

Hol ɗo ñabbu nguu heewi yande ?

Ngu heewi yande ko e gooleeje e na’i payɗi. Ko ñawu na’i mbonngu, njaawngu boomde ɗi, gasna worlannde gooleeje no woorunoo. Ñawu nguu ina yana e na’i mawɗi, kono ina teskaa ngu ɓuri yaawrude ko gooleeje tigal, fotii ko tokoose walla ko ƴaake. Ngu heewaani fiɗde fooƴnge, nge heewi fiɗde ko faynge haa maantini.

Hol ko saabotoo nguu ñawu ?

Fulɓe aynaaɓe ina luurdi e sababuuji maggu, tee ko heewi haalaama heen :

– Won wiyɓe addata ñawu nguu ko na’i durooji e copoƴƴi tallo biltirɗi kawle faade dabbunde ;

– Won wiyɓe addata ngu ko na’i durde huɗo seeno ina wiyee siirinngo hokkuko ;

– Won wiyɓe addata ngu ko na’i durde ngaado hokkuko haa sooyɗi tuma nde hokkere juuti ;

– Won wiyɓe addata ngu ko na’i durde huɗo fuɗko e jonkal waatandere lelinoo haa ñoli ;

– Won wiyɓe addata ñawu nguu ko koowoyel tokosel ina wiyee bernal. Bernal ko leñol njambala ina waɗa gasgel junnitiingel fayde nder leydi, ngel saña geese daneejo e damal hee fayde nder, ngel ɓoccina nder too. Ɓe mbiyi ko ngel fiɗata na’i ɗii.

– Won wiyɓe barnal ko ñawu ngu ina jola tan no denndaangal ñawbuuli njoldata nii.

Mbele nguu ñawu ina raaɓa ?

Fulɓe fof ina kawri wonde ñawu nguu ina raaɓa, hay sinno ko teewu magge tan ina raaɓa, so keccu, so ndefaangu. Henndu teewu nguu ina raaɓa. Hay so neɗɗo ñaam teewu nguu, so o sooɗaaki cooɗagol laaɓngol, tawa o sooɗorii ko haako murotooki, so o memii nagge ina raaɓa nge. Durde ɗo fiɗaange durnoo ina raaɓondira na’i, yarde ɗo fiɗaange yarnoo, ina raaɓondira na’i, renndude e fiɗaange lappol, ina raaɓondira na’i.

Hol safaara ñawu nguu ?

Ina woodi sifaaji 8 no fulɓe cafriratnoo ñawu nguu :

– Won loppooɓe haako mucceteeki waggo, ina njarna nagge fiɗaange ngee ;

– Won loppooɓe haako lekki mbiyeteeki aalali, nguboo e ndiyam, nge yarnee ;

– Won loppooɓe haako lawñanndi, ngupoo e ndiyam, nagge ngee ina yarnee ;

– So nagge fiɗaama ɗoon e ɗoon won fesooɓe e dow fiɗannde hee, ɓiɗa ndiyam ɗam yalta ;

– Won urlooɓe loocol lawñanndi e jaynge ha ngol wula, pawa e dow fiɗannde hee ;

– Ina jeyaa e peeje safaruuji ngam haɓtaade ñawu nguu ɓaawo nde ngu naati jofnde haa woodi na’i piɗaaɗi, loowde fetel, debbo tottee yo fellu e nder jofnde hee mbela ñawu nguu ina diwa yalta jofnde ndee ;

– So kurel warii nagge yimɓe ina ngitta ayna aynaare ndee, ɓe ñiɓa heen teemedere giyal mucceteeki. Ɓee heen ubba ɗum nder hudum gooleeje, ɓee heen ligga ɗum e lekki ngonki e laabi-celi. Ɓe mbaɗirta noon ko wiyde ñawu nguu suusaa gite. Ɗo yimɓe mbaɗti e maggu hakkille ina ndaara ngu fof, ngu eggat ɗoon.

– So kurel warii nagge ɓuri moƴƴude ko nge ubbee woto na’i ngarde cusa nge, sabu ina hawraa wonde e ngu raaɓira banngeeji fof. Kadi, so tawii ko nge humanoonge, woto na’i ƴettude ɗoon ñawu nguu. Ɗumɗoo fof dey tawa ndiyam e durngal ina ɓadii, tawa nde oorataa, enge humaa to woɗɗi na’i, nge yettondirtaa e majji fes ha nge sella walla nge maaya.

Hol no ñawu nguu reentortee ?

Fulɓe ina ceerti laabi e deentagol nguuɗoo ñawu. Won e maɓɓe so tinii ñawu nguu naati falnde mum en, kono ngu suwaa yettaade ɓe, eɓe ngadda haako mucceteeki, ɓe cuurkina e nder jofnde hee saanga nde na’i njofi haa lelii ndeeƴi. Ɓe cuurkina banngeeji fof e jofnde hee, ha ki yettoo ɗi. Won e maɓɓe loppata ko ɗaɗi kafafe ɗi njarnee kañji fof. Won e maɓɓe kadi cumat gooleeje mum en ngada beño baluwal e asangal. Yoga e fulɓe ina ubba pantooje boɗeeje e nder jofnde e jookli 4 ɗii fof, ubbee hakkunde ɗoo kadi, waɗee noon. Yoga heen kadi so nanii ñawu nguu e nokku tan ɓe egginat na’i maɓɓe gila piɗaaka.

Ittaa ko e deftere ñawbuuli na’i nde Ceerno Yero Dooro winndunoo e nder kelle 14 haa 18. Yo Alla yurmo mo yaafoo mo.

Muusaa Mammadu lollirɗo Coftuɗo Bah to Jeybaaba wuro Dooro